Kozlici

Menu

kamišibaj

Riječki Tobogan pružio 11 dana zabave

Novosti /

U riiječkom art-kvartu “Benčić” održan je “Tobogan”, kako kažu, “najveseliji hrvatski festival”. Tako su djeca iz Rijeke započela školske praznike na najzabavniji način, uz pregršt kulturnog i kreativnog sadržaja za čitavu (užu i širu) obitelj. Art-kvart je na jedanaest dana, koliko je festival trajao, postao centar dobre zabave i veselja s pregršt aktivnosti za sve uzraste. 

Od 2017., kada je Rijeka postala kulturno bogatija za jedan veoma specifičan festival, u pogledu same ideje nije se puno promijenilo, te je naglasak ostao na pružanju djeci i mladima prilike da vrijeme ispune kvalitetnim i zanimljivim sadržajima, stvaranju mjesta gdje kroz brojne radionice i susrete kroz zabavu naučiti nešto novo i zanimljivo, te ništa manje važno – nuđenju sadržaja s kojim se ne susreću svaki dan.

Svoje mjesto na festivalu našli su i Kozlići koji su zajedno s Ivom Đorđom Nemec izveli nekoliko kamišibaj priča, a zatim su djeca, uz malu pomoć, izradila kamišibaj kazališta i neke nove priče. Najhrabriji među njima imali su čak i svoj prvi kamišibaj nastup. 

Zatvoren MDF u Šibeniku

Novosti /

Zatvoren je ovogodišnji 64. Međunarodni dječji festival u Šibeniku, spuštanjem festivalske zastave i pjevanjem himne festivala „Zdravo maleni“ na pozornici ispred šibenske katedrale. Festival se održavao od 23. lipnja do 6. srpnja u Šibeniku, a u tih je četrnaest dana održano preko 200 programa i 50 radionica. Festival je imao oko dvije tisuće sudionika i desetke tisuća posjetitelja. Jedna od radionica i ove je godine bila radionica „Malo papirnato kazalište iliti kamišibaj“ udruge Kozlići. Djeca su tijekom radionice slušala svaki dan novu kamišibaj priču, ali se upuštala u izradu svojih. Zadnji je dan petodnevne radionice bio rezerviran za izvedbu novih malih šibenskih kamišibaj majstora.

– Mislim da je šibenski festival pod vodstvom kazališta uradio veliki, veliki posao koji je unio puno smijeha na šibenske ulice, ali i na još nekoliko mjesta u našoj županiji, jer smo se proširili – kazao je župan Jelić na svečanom zatvaranju festivala.

– Zadovoljan sam jer su Šibenčani bili strpljivi jer dječja graja, veselje i igra sigurno znaju možda malo remetiti njihove standardne, uobičajene događaje, ali ovaj festival se već 64 godine uporno i veselo događa u našoj županiji, u našem gradu i želim čestitati svima koji su ovdje, i nadam se da ćete iduće godine ponovno doći, i to u još većem broju – poručio je župan Jelić.

Kamišibaj na tjednu dobre dječje knjige u riječkoj regiji

Novosti /

Kamišibaj programom za djecu s teškoćama Kozlići su bili dio “Tjedna dobre dječje knjige”, najveće i središnje manifestacije dječje čitateljske kulture u riječkoj regiji.

Prema zamisli i u organizaciji Gradske knjižnice Rijeka „Tjedan dobre dječje knjige“ posvećen je kulturi čitanja od najranije dobi, razvoju kreativne pismenosti, vizualnoj kulturi i stvaranju pisanih sadržaja za djecu i mlade.

Gradska knjižnica i čitaonica „Viktor Car Emin“ Opatija i podružnice Lovran, Kastav, Matulji i Mošćenička Draga svojim raznolikim programom sudjeluovale su u obilježavanju dječjeg knjiškog tjedna. Ovogodišnja tema jest – umjetno/prirodno – dok bajkovitu notu daje obilježavanje 150. godišnjice rođenja Ivane Brlić Mažuranić. 

Kozlići su nastupili u grdskoj knjižnici u Opatiji gdje su za štičenike Udruge invalida Grada Opatije – Smajlići izveli kamišibaj priču “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”. 

Znakovni jezik teži je nego što mislimo

Novosti /

Kozlići već godinama rado pričaju priče na znakovnom jeziku ne samo zato da ponude kulturni sadržaj gluhoj i nagluhoj djeci, već zato i da nauče djecu koja čuju kako komunicirati s gluhima. Kamišibaj se pokazao kao sjajan format među ostalim i za učenje znakovnog jezika, a Kozlići su kroz nastupe i suradnju s prevoditeljima znakovnog jezika i sami naučili svašta o tom zanimljivom jeziku. Tako smo, na primjer, naučili da ne postoji univerzalni znakovni jezik i da svaka država na svijetu ima svoj nacionalni znakovni jezik. Saznali smo i to da puno gluhih i nagluhih osoba ne zna znakovni jezik, da jezik nije uopće lagan ali i da je jako zabavan. Na tu temu, portal srednja.hr razgovarao je s Katarinom iz Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir. 

„Naučiti znakovni jezik zaista je teško. Učenje može biti kompleksno jer se radi o stranom jeziku potpuno drugačijeg modaliteta koji uz vokabular te znakove ima i gramatiku. Drugi strani govorni jezici usvajaju se slušanjem, a reproduciraju govorom. Znakovni jezik je jezik koji se usvaja gledanjem, a producira unutar takozvanog znakovnog prostora. Čini mi se da ljudi kada dođu kod nas na tečaj znakovnog jezika nemaju tu predodžbu i misle da je to govorni jezik u vizualiziranom obliku. Nakon nekog vremena shvate da je to njima strani jezik i da je prilikom učenja potreban upravo takav pristup,“ objasnila je Katarina, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, te znakovnog jezika, za portal srednja.hr. 

Iako neke škole nude učenje znakovnog jezika kao izvannastavnu aktivnost, Katarina smatra da je od samog učenja jezika puno važnije djecu koja čuju naučiti kako pristupiti gluhim i nagluhim osobama. 

„Znakovni jezik nije toliko rasprostranjen, ali se o njemu puno govori te postoji mnogo videozapisa i članaka o njemu. Dosta polaznici jedino na tečaju prakticiraju znakovni jezik, a izvan toga, ako se ne druže s gluhim osobama, nemaju više kontakta s njim. Podložan je brzom zaboravu, kao i svaki drugi strani jezik. Mislim da je važnije djecu naučiti kako pristupiti i komunicirati s gluhim i gluhoslijepim osobama“, izjavila je Katarina.

Cijeli razgovor s Katarinom možete pronaći na stranicama portala srednja.hr.