Još je u kolovozu istarskom legendom “Kako je teta Beta spasila Roč”, u glagoljaškom gradu Roču, započelo prvo izdanje Teatrina – festivala priče, stvaralačke igre i kamišibaj kazališta. Ljetno je izdanje bilo rezervirano za odrasle pripovjedače i kamišibaj majstore, a dva mjeseca kasnije, također u sklopu festivala Teatrin, održala se prva dječja kamišibaj revija.
U Buzetu se, 29. listopada, održala prva hrvatska Revija kamišibaj pripovijedanja za djecu i mlade. Novi projekt buzetskog Kaleida, udruge za poticanje kreativnosti i stvaralaštva, održao se dakle u dva bloka, u kolovozu i studenom, na tri lokacije istarskog sjevera, u Roču, Vrhu i Buzetu.
U vremenu kada sve manje razgovaramo i kada su ti razgovori i riječi svedeni na puke informacije, želja nam je bila napraviti festival koji slavi izgovorenu riječ, koji slavi priču, pripovijedanje i taj neki stvaralački, kreativan pristup životu. Želja je dati neku ljepotu kroz priču kojom se međusobno grlimo i zbližavamo.
Festival počiva na pripovijedanju priča, na stvaralačkoj igri, a namijenjen je djeci i odraslima, svima onima koji žele poslušati priču, kaže profesorica i dramska pedagoginja Iva Nemec, predsjednica Udruge Kaleido, idejna začetnica i voditeljica projekta Teatrin. Posebna vrijednost festivala, naglašava Nemec, je što po prvi puta u Hrvatskoj okuplja domaće kamišibaj pripovjedače, a samim time i stvara hrvatsku kamišibaj scenu, a to je pripovijedanje specifično po tome što se priča pripovijeda uz pratnju slika smještenih u malo, drveno, stolno kazalište butaj.
Od kuda ljubav prema kamišibaju pitamo Ivu Nemec, koja kaže da se prvi puta s kamišibajem susrela prije šest godina na konferenciji dramske pedagogije u Ljubljani. Od tada je uistinu očarana njime jer spaja izgovorenu riječ, ilustraciju, neposrednu komunikaciju s publikom.
Kamišibaj potječe od japanskog uličnog pripovjednog kazališta. Izvrsno je što mi ovdje spajamo književnost, ali s obzirom da sve želimo namijeniti djeci, a kamišibaj jako liči na slikovnicu, dakle na priču koja je popraćena slikom, odlično je i to što ima još i govornika, pripovjedača koji puno dinamičnije tu priču može prenijeti posebice manjoj djeci koja još ne znaju čitati. Zadnjih godina sve je popularniji u Sloveniji, a odnedavno i u Hrvatskoj.
Prije tri godine u Poreču je održan mali kamišibaj festival, ali su izvođači, izuzev udruge Kozlići, bili stranci. Ovo je prvi puta u Hrvatskoj da se hrvatski pripovjedači kamišibaja okupljaju na jednom festivalu, kaže Nemec.
Posebno raduje što su se u jesenskom izdanju okupile u mlade nade hrvatskog kamišibaja – kamišibaj majstori u dobi od 7 do 10 godina.
-Mladi „kamišibajari“ pokazali su uistinu velik talent. Kako za crtanje, tako i za pripovijedanje. Bilo nam je veliko veselje, ali i čast biti u žiriju ove povijesne, prve, hrvatske revije kamišibaja za djecu i mlade, a udruga Kaledio uistinu radi velike stvari za razvoj kamišibaja u Hrvatskoj, izjavila je Vera Pfaff iz Udruge Kozlići, članica stručnog žirija revije.
Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.
Za više o EU fondovima posjetite:
Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.