Kozlici

Novosti

Obrazovanje i inkluzija

Opća skupština Ujedinjenih naroda je 24. siječnja označila kao Međunarodni dan obrazovanja kako bi naglasila važnost obrazovanja u društvenom razvoju. Ovaj dan ima za cilj proslaviti ulogu obrazovanja u promicanju mira i razvoja te istaknuti njegovu ključnu ulogu u ljudskom i društvenom razvoju. Obrazovanje bi trebalo biti univerzalno dostupno, potpuno i oslobođeno od bilo kakvih ideoloških utjecaja. Poučavanje o vrijednostima ne bi smjelo biti izdvojeno iz društvenog konteksta u kojem se provodi. Obrazovanje je čvrsto utemeljeno na vrijednostima i ne može opstati bez njih.

UNESCO nas upozorava da bez uključivog i pravednog kvalitetnog obrazovanja i mogućnosti za sve, zemlje neće uspjeti postići rodnu ravnopravnost i prekinuti začarani krug siromaštva koji pogađa milijune djece, mladih i odraslih. Trenutne brojke su alarmantne: 262 milijuna djece i mladih u svijetu ne pohađa školu, 617 milijuna djece i adolescenata nema osnovno matematičko znanje, manje od 40% djevojčica u podsaharskoj Africi završava nižu srednju školu, a oko 4 milijuna djece izbjeglica je lišeno obrazovanja. To je kršenje njihovog temeljnog prava na obrazovanje, što je apsolutno neprihvatljivo. UNESCO stoga poziva vlade i partnere da postave univerzalno kvalitetno obrazovanje kao svoj najvažniji prioritet.

Obrazovanje mora biti nacionalni interes svake zemlje, iznad političkih i ideoloških podjela. Primjeri prosvjeda, kao što su oni u Hrvatskoj, jasno ističu koliko je obrazovanje važno za građane. Razvijene zemlje prepoznaju važnost obrazovanja kao ključa svog razvoja, potičući kontinuirano učenje tijekom cijelog života.

Obrazovanje mora biti prioritet širom svijeta, dostupno svima, jer samo obrazovani pojedinci mogu aktivno doprinijeti društvenim aktivnostima. Obrazovanje nije samo stjecanje stručnih znanja, već i razvoj osobnosti, moralnih vrijednosti i društvene odgovornosti. Ono predstavlja temelj za izgradnju bolje budućnosti i ključnu komponentu života svakog pojedinca.

Članak 24. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) donosi značajne smjernice i norme koje se tiču obrazovanja osoba s invaliditetom. Članak 24. ove Konvencije posebno naglašava pravo na inkluzivno obrazovanje za sve osobe s invaliditetom. U ovom članku, razmotrit ćemo što to inkluzivno obrazovanje znači i koje su ključne mjere koje vlade trebaju poduzeti kako bi ga osigurale.

Što je inkluzivno obrazovanje?

Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) priznaje pravo svih osoba s invaliditetom na inkluzivno obrazovanje. No, što točno znači inkluzivno obrazovanje i koje su potrebne mjere za njegovo ostvarivanje? Svako dijete ima pravo na obrazovanje, bez obzira na svoje osobne sposobnosti i potrebe. Konvencija jasno ističe da inkluzivno obrazovanje predstavlja temeljno ljudsko pravo za svako dijete s teškoćama u razvoju. Inkluzivno obrazovanje obuhvaća stvaranje obrazovnog sustava koji integrira sve učenike, bez obzira na njihove sposobnosti ili potrebe, na svim razinama obrazovanja, uključujući predškolsko, osnovno, srednje, više i visoko obrazovanje, strukovno obrazovanje te cjeloživotno obrazovanje.

Ključna razlika između inkluzivnog obrazovanja i drugih pristupa leži u tome što inkluzija zahtijeva potpunu prilagodbu obrazovnog okoliša, metoda, kurikuluma i praksi kako bi se omogućilo svim učenicima pristup obrazovanju bez ikakve diskriminacije.

Odbor za prava osoba s invaliditetom, međunarodno tijelo osnovano radi praćenja provedbe CRPD-a od strane vlada, izradio je Opći komentar o obrazovanju – dokument koji tumači što predstavlja inkluzivno obrazovanje i detaljno upućuje na korake koje vlade moraju poduzeti kako bi osigurale njegovo ostvarenje.

Inkluzivno obrazovanje, kako ga definira CRPD, odnosi se na sustav obrazovanja koji uključuje sve učenike, bez obzira na njihove sposobnosti ili potrebe, na svim razinama obrazovanja – od predškolskog do visokog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja. To je osnovno ljudsko pravo za svako dijete i mladu osobu s teškoćama u razvoju ili invaliditetom, a važno je razumjeti što inkluzivno obrazovanje jest i što nije.

Inkluzivno obrazovanje nije isključivanje, segregacija ili integracija. Isključivanje znači uskraćivanje pristupa obrazovanju u potpunosti. Segregacija podrazumijeva obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju u odvojenim i prilagođenim okruženjima, izolirano od učenika bez teškoća. Integracija, s druge strane, uključuje učenje učenika s teškoćama u redovnim obrazovnim ustanovama bez prilagodbe, gdje se od učenika s teškoćama očekuje da se prilagode postojećem sustavu. Inkluzija je potpuno različita – obrazovna okruženja su prilagođena svim učenicima, uklanjajući sve prepreke, kako fizičke tako i društvene, što ih čini dostupnima svima bez diskriminacije.

Zašto je inkluzivno obrazovanje važno? Inkluzivno obrazovanje promiče puni razvoj svih sposobnosti i potencijala djece s teškoćama u razvoju, podržava njihovo potpuno sudjelovanje u društvu, te im omogućuje razumijevanje ljudskih prava, različitosti, tolerancije i poštivanja okoliša. Inkluzivni pristup omogućuje svim učenicima bolje učenje i razvoj njihovih vještina i potencijala te posljedično omogućava osobama s invaliditetom da postanu produktivni članovi društva, doprinoseći ekonomskom razvoju.

Glavni zaključci i ciljevi Članak 24. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom 

  • Osobe s invaliditetom moraju imati pristup obrazovanju bez ikakve diskriminacije i na osnovi jednakosti. To uključuje pravo da ne budu odvojena od drugih učenika i pružanje svih potrebnih podrška kako bi se uklonile prepreke, uključujući pravne, fizičke, komunikacijske, jezične i društvene prepreke.
  • Obrazovanje treba poticati puni razvoj svih sposobnosti i potencijala osoba s invaliditetom, podržavati njihovo punopravno sudjelovanje u društvu te im omogućiti razumijevanje ljudskih prava, različitosti, tolerancije i poštivanja okoliša.
  • Djeca s invaliditetom nikada ne smiju biti isključena iz općeg obrazovnog sustava. Svaki zakon koji ograničava njihov pristup mora biti ukinut.
  • Osobe s invaliditetom moraju imati pristup inkluzivnom, kvalitetnom i besplatnom osnovnom i srednjem obrazovanju u svojim zajednicama. To uključuje pristupačnost školskih zgrada, prijevoza, igrališta, obrazovnih materijala i metoda, te “razumnu prilagodbu” kako bi im se pomoglo da se obrazuju ravnopravno s drugima. 

Obrazovanje je temeljno ljudsko pravo, ključ koji otvara vrata razvoju i napretku pojedinaca i društava. Ovo ljudsko pravo, priznato od strane UN-ove Opće skupštine i UNESCO-a, naglašava važnost obrazovanja kao sredstva za ostvarivanje punog ljudskog potencijala.

Obrazovanje kao ljudsko pravo znači da svaka osoba, bez obzira na svoj rod, dob, etničku pripadnost, socioekonomski status, invaliditet ili bilo koji drugi faktor, ima pravo na pristup kvalitetnom obrazovanju. To uključuje pristup osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, kao i cjeloživotnom učenju. Bez obrazovanja, pojedinac je lišen mnogih prilika i resursa potrebnih za osobni razvoj, ekonomski napredak i aktivno sudjelovanje u društvu.

Obrazovanje također igra ključnu ulogu u promicanju drugih ljudskih prava, uključujući pravo na rad, pravo na zdravlje i pravo na sudjelovanje u političkom procesu. Osobe koje su obrazovane imaju bolje šanse za zapošljavanje, bolje razumijevanje svojih zdravstvenih potreba te su sklonije aktivnom građanstvu i promicanju pravde.

Kako bi se osiguralo da obrazovanje postane dostupno svima kao ljudsko pravo, vlade i međunarodne organizacije rade na uspostavi politika i programa koji promiču inkluzivnost, pristupačnost i kvalitetu obrazovanja. Ovaj kontinuirani napor odražava duboko uvjerenje da obrazovanje nije samo privilegija, već temeljna vrijednost koja doprinosi boljem i pravednijem svijetu za sve. Kroz projekt „Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije“ želimo osnažiti osobe s invaliditetom za zauzmu svoj stav u društvu i da se izbore za svoja prava. 

Projekt provode Udruga Zaželi, Centar za razvoj vrijednosti, Kozlići-udruga za promicanje kulture i Udruga (na)gluhih osoba Videatur.

Projekt „Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije” je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova..

Osnaživanje osoba s invaliditetom: Uloga društva, obrazovanja i organizacija civilnog društva

Društveni odnos prema osobama s invaliditetom dinamično se mijenja, reflektirajući šire društvene transformacije i evoluciju stavova prema manjinskim grupama. Analizom zakona koji su regulirali položaj osoba s invaliditetom možemo jasno uvidjeti ove promjene. Kroz povijest su osobe s invaliditetom bile gotovo “nevidljive” društvu, a zakoni su ih rijetko spominjali.

Razvoj zakonodavstva i promjena paradigme

Vremenom, ideja jednakih prava za osobe s invaliditetom dobivala je na težini. Mnogi zakoni i strategije usmjerene su na smanjenje diskriminacije i podršku socijalnom modelu podrške. Zakonski okvir za prava osoba s invaliditetom igra ključnu ulogu u stvaranju jednakosti, pravednosti i uklanjanju stereotipa, omogućujući potpuni pristup, sudjelovanje i doprinos društvu.

No, iako postoje zakoni koji štite prava osoba s invaliditetom, ostvarivanje tih prava često nailazi na prepreke. Nedostatak resursa i organizacijskih mogućnosti ograničavaju pristup podršci. Česta nepodudaranja između zakona i podzakonskih akata stvaraju neravnotežu i obeshrabruju osobe s invaliditetom u ostvarivanju svojih prava.

Promjena percepcije i osnaživanje

Osim pravnih aspekata, negativni stavovi društva, uključujući stručnjake, mogu otežati osnaživanje osoba s invaliditetom. Promjena percepcije sudjelovanja u građanskim i političkim procesima kao prava koje konzumiraju pridonosi njihovom osnaživanju. Potreba za promjenom paradigme od pasivnih primatelja pomoći prema aktivnim sudionicima postaje jasna.

Osnaživanje kroz obrazovanje

Ideja osnaživanja osoba s invaliditetom u smislu samozastupanja prisutna je već dulje vrijeme. Osnaživanje u kontekstu edukacijske i rehabilitacijske prakse omogućava informirane izbore, preuzimanje rizika te stjecanje kontrole. Kada govorimo o kvalitetnom i sustavnom osnaživanju ono počinje tijekom školovanja te zahtijeva promjene na svim razinama obrazovnog sustava kako bi se osigurali optimalni uvjeti za svakog učenika, osobito onih s invaliditetom.

Uvjeti i situacija unutar hrvatskog obrazovnog sustava postavljaju ozbiljne izazove za ostvarivanje procesa osnaživanja mladih osoba s invaliditetom. Nedostatak adekvatnih resursa, nedovoljna prilagodba nastavnih programa i nedostatna podrška učiteljima često čine da se potrebe i potencijali ovih mladih osoba ne ostvaruju u potpunosti unutar okvira obrazovanja. S obzirom na te okolnosti, suradnja između obrazovnog sustava i organizacija civilnog društva postaje ključna.

Uloga organizacija civilnog društva 

Jasno je da se sveobuhvatno osnaživanje mladih osoba s invaliditetom, na žalost, ne može isključivo očekivati od obrazovnog sustava. Upravo zato organizacije civilnog društva postaju ključan čimbenik u premošćivanju ovog jaza. One imaju sposobnost pružanja podrške, edukacije i osposobljavanja mladih osoba s invaliditetom izvan okvira formalnog obrazovanja.

Organizacije civilnog društva imaju određene specifične kapacitete i resurse potrebne za kreiranje specijaliziranih programa, radionica, seminara te pružanje mentorstva koje će se fokusirati na razvoj vještina donošenja odluka, građanskog angažmana i zagovaranja. Ova vrsta podrške ne samo da će pridonijeti osnaživanju mladih osoba s invaliditetom, već će im omogućiti da aktivno sudjeluju u društvu i utječu na promjene koje su bitne za njih.

Osim toga, organizacije civilnog društva igraju važnu ulogu u senzibiliziranju šire javnosti o potrebama i pravima mladih osoba s invaliditetom. Kroz svoje aktivnosti, kampanje i zagovaranje, one mogu podići svijest o važnosti inkluzivnosti, ravnoteže moći te sudjelovanja svih članova društva, bez obzira na njihove sposobnosti.

Integracija specijaliziranih programa osnaživanja u školske kurikulume, zajedno sa podrškom koju pružaju organizacije civilnog društva, može stvoriti sveobuhvatan okvir za osnaživanje mladih osoba s invaliditetom. Ovakav integrirani pristup osigurat će da se ne samo njihove potrebe zadovolje, već da i njihov glas odjekne u društvu, doprinoseći tako većoj inkluzivnosti i raznolikosti.

Upravo je to cilj projekta koji provodi Udruga Zaželi, Udruga Centar za razvoj vrijednosti i Kozlići- – udruga za promicanje kulture.

Projekt “Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije” koji je podržan sa 28,298.20€  financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.

Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije 

Obavještavamo sve zainteresirane da kao partneri na projektu “Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije“ u suradnji s organizacijama iz konzorcija, provodimo volonterski program s ciljem diseminacije rezultata provedenih aktivnosti. Želimo omogućiti organizacijama koje rade s mladima i djecom pripadnicima marginaliziranih skupina da se uključe i ostvare pozitivan utjecaj na svoje članove i zajednicu.

Za potrebe diseminacije projektnih rezultata predviđena je aktivnost pod nazivom: „Samostalno zagovarajmo svoja prava“ u sklopu koje educirani volonteri uključeni u projekt održavaju treninge u 5 organizacija civilnog društva koje okupljaju mlade pripadnike ranjivih skupina. Trening je razvijen od strane stručnjaka iz partnerskog konzorcija, a testiran je u COO Vinko Bek koji su ga ocijenili iznimno uspješnim.

Cilj treninga je educirati mlade osobe, pripadnike ranjivih skupina, kako prepoznati, osvijestiti i zagovarati svoja prava, ali i ojačati predstavnike samih organizacija, kako bi iste mogle samostalno provoditi ovakav program u budućnosti

Kroz provedbu treninga u Vašim organizacijama, želimo ojačati kapacitete iz područja aktivnog građanstva te potaknuti aktivno sudjelovanje. Time se nadamo da ćete u budućim građanskim aktivnostima imati veći potencijal uključiti i svoje članove-pripadnike marginaliziranih skupina kao aktivne sudionike, pružajući im priliku da se izraze i doprinesu zajednici.

Kako bismo podržali sve organizacije i zainteresirane pojedince, razvili smo digitalni priručnik programa treninga. Taj priručnik bit će dostupan predstavnicima svih organizacija koje žele saznati više o našem programu. Vjerujemo da će ova inicijativa pružiti dodatnu podršku i osnažiti rad organizacija u području građanske participacije.

Osim priručnika, organizacije iz našeg konzorcija spremne su podijeliti svoje znanje i iskustvo kako bismo dodatno ojačali sektorsku suradnju unutar zajednice. 

Želimo Vas pozvati da se prijavite za sudjelovanje u ovim aktivnostima!

Ako postoji interes za provođenje treninga i diseminaciju rezultata u vašoj organizaciji, molimo Vas da se prijavite putem sljedećeg linkahttps://forms.gle/f4zpQpwFAPmBy9LC8

Vaša prijava će nam pomoći u kvalitetnijoj organizaciji i realizaciji ovih aktivnosti.

Također, za bilo kakva pitanja i nedoumice možete nam se javiti putem e-mail adrese: zazeli.veronika@gmail.com

Vjerujemo da će ova suradnja biti korisna za vašu organizaciju i da ćemo zajedno postići pozitivan utjecaj na mlade i djecu s invaliditetom te na cjelokupno društvo.

Hvala vam na podršci i interesu za naš projekt. Radujemo se vašim prijavama i zajedničkom radu na jačanju građanske participacije mladih i djece s invaliditetom..

Projekt “Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije” je podržan sa 28,298.20€  financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.

Znakovni jezik teži je nego što mislimo

Kozlići već godinama rado pričaju priče na znakovnom jeziku ne samo zato da ponude kulturni sadržaj gluhoj i nagluhoj djeci, već zato i da nauče djecu koja čuju kako komunicirati s gluhima. Kamišibaj se pokazao kao sjajan format među ostalim i za učenje znakovnog jezika, a Kozlići su kroz nastupe i suradnju s prevoditeljima znakovnog jezika i sami naučili svašta o tom zanimljivom jeziku. Tako smo, na primjer, naučili da ne postoji univerzalni znakovni jezik i da svaka država na svijetu ima svoj nacionalni znakovni jezik. Saznali smo i to da puno gluhih i nagluhih osoba ne zna znakovni jezik, da jezik nije uopće lagan ali i da je jako zabavan. Na tu temu, portal srednja.hr razgovarao je s Katarinom iz Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir. 

„Naučiti znakovni jezik zaista je teško. Učenje može biti kompleksno jer se radi o stranom jeziku potpuno drugačijeg modaliteta koji uz vokabular te znakove ima i gramatiku. Drugi strani govorni jezici usvajaju se slušanjem, a reproduciraju govorom. Znakovni jezik je jezik koji se usvaja gledanjem, a producira unutar takozvanog znakovnog prostora. Čini mi se da ljudi kada dođu kod nas na tečaj znakovnog jezika nemaju tu predodžbu i misle da je to govorni jezik u vizualiziranom obliku. Nakon nekog vremena shvate da je to njima strani jezik i da je prilikom učenja potreban upravo takav pristup,“ objasnila je Katarina, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, te znakovnog jezika, za portal srednja.hr. 

Iako neke škole nude učenje znakovnog jezika kao izvannastavnu aktivnost, Katarina smatra da je od samog učenja jezika puno važnije djecu koja čuju naučiti kako pristupiti gluhim i nagluhim osobama. 

„Znakovni jezik nije toliko rasprostranjen, ali se o njemu puno govori te postoji mnogo videozapisa i članaka o njemu. Dosta polaznici jedino na tečaju prakticiraju znakovni jezik, a izvan toga, ako se ne druže s gluhim osobama, nemaju više kontakta s njim. Podložan je brzom zaboravu, kao i svaki drugi strani jezik. Mislim da je važnije djecu naučiti kako pristupiti i komunicirati s gluhim i gluhoslijepim osobama“, izjavila je Katarina.

Cijeli razgovor s Katarinom možete pronaći na stranicama portala srednja.hr. 

Fond za aktivno građanstvo u Hrvatskoj – partnerstvo na projektu

Partnerstvo na projektu  “Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije” omogućilo nam je sudjelovanje na nekoliko edukacija kako bi stekli znanja potrebna za što bolje upravljanje našom organizacijom. Kako je jedan od ciljeva projekta i jačanje samih organizacija koje sudjeluju na provedbi projekta tako smo zajedno sa nositeljem projekta, Udrugom Zaželi,  i partnerima Centrom za razvoj vrijednosti i Udrugom (na)gluhih Videatur sudjelovali na ukupno tri edukacije usmjerenje na jačanje organizacijskog razvoja.

Upravljanje i organizacijske vještine čiji je cilj bio osnažiti nas za bolje upravljanje kako projektima koje provedimo tako i našom udrugom. Neka od znanja i vještina koje smo stekli o funkcijama i definiciji menadžmenta, stilovima vođenja, organizacijskim sturukturama izdradi planova pomoći će nam pri podizanju kvalitete i lakšem funkcioniranju naše organizacije.

Volonterski menadžment održan je s ciljem razvitka znanja i vještina potrebnih za kvalitetno uključivanje volontera u naš tim i adekvatnu  koordinaciju. Kroz edukaciju smo razvili znanja o Zakonu o volonterstvu, volonterskim centrima, vođenju i upravljanju volonterskim radom te važnosti samog volonterstva kako za nas kao udrugu tako i za cjelokupnu zajednicu.

Digitalni marketing i digitalni alati također je jedna od edukativnih aktivnosti na kojoj smo imali priliku sudjelovati, a održala se s ciljem povećanja kompetencija pri korištenju digitalnih alata i digitalnog marketinga u svrhu jačanja našeg odnosa s korisnicima, ciljanim skupinama i širom javnošću. Na ovoj edukaciji imali smo priliku izraditi profile na društvenim mrežama, koristiti alate za kreiranje vizualnih sadržaja, pratiti analitiku i uspješnost objava, optimalno planirati buđet za digitalni marketing i još mnogo toga.

Sva stečena znanja i kompetencije pomoći će nam u daljnjem radu i ostvarenju naših ciljeva djelovanja kao i u namjeri približavanja demokratske i političke kulture sadržajnog kulturnog programa djeci i mladima, s posebnim naglaskom na promicanje društvene solidarnosti.

Projekt “Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije” je podržan sa 28,298.20€  financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.

Festival kamišibaj kazališta: Priče iz(van) okvira u Etnografskom muzeju

Udruga Kozlići i Etnografski muzej pozivaju vas na Festival kamišibaj kazališta Priče iz(van) okvira koji će se održati od 3. do 5. studenoga 2022., u Etnografskom muzeju, Trg Mažuranića 14.

Riječ je o prvom festivalu u Zagrebu posvećenom kamišibaj umjentosti koja se sve brže širi Hrvatskom. Umjetnost je to dopremljena iz Japana u kojoj se, ukratko, uz pomoć ilustracija stvaraju male kazališne predstave. Riječ kamišibaj na japanskom i znači “kazalište od papira”.

Na prvom zagrebačkom festivalu koji organiziraju Etnografski muzej i Udruga Kozlići očekuje se raznovrsna događanja: izložba ručno rađenih drvenih okvira za pričanje kamišibaj priča, zatim niz pričaonica i radionica za djecu i obitelji te revija kamišibaj priča u kojoj će sudjelovati desetak hrvatskih kamišibaj majstorica i majstora.

Pričat će se japanske priče, ali i priče suvremenih hrvatskih autora i ilustratora te poznate svjetske književne uspješnice prilagođene za kamišibaj format.


Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije na Ribnjaku

S radošću vas pozivamo na prvi tjedan JEDNAKIH U KULTURI! Pripremili smo tjedan dana radionica, predstava, filmova, razgovora i plesa u Centru mladih Ribnjak, u nižim i višim razredima zagrebačkih osnovnih škola, u Masarykovoj ulici i, ako nam osvane sunce – u parku Ribnjak. Cilj?  Da malo zastanemo i pitamo sami sebe kako da izgradimo društvo jednakih u kulturi.

Pozvani ste svi, djeca, odrasli, oni koji stvaraju kulturu i oni koji je pohode, predstavnici institucija i nezavisne scene, pedagozi i nastavnici. Svi ste dobrodošli da u ovom tjednu koji je nastao na inicijativu udruge Kozlići, upoznamo i prepoznamo jedni druge.

PROGRAM MANIFESTACIJE

PONEDJELJAK 19. RUJNA

u 9.15. i u 10.00 (dvije radionice)

Izvedba za osnovne škole

Centar UP2DATE  – radionica/igraonica Inkluzivni bonton “BAŠ SMO COOL TAKO JEDNAKI, A TAKO RAZLIČITI!”

Kroz igru i rješavanje zadataka djeca uče o tomu što nas čini jednakim, a što različitim, zatim imamo li svi neke poteškoće i kako ih komunicirati i što zapravo znači ravnopravnost.

Autorica i izvoditeljica radionice: Gordana Glibo

od 9.00 do 11.30

ALTERNATOR – Projekcija filmova „ Školski objektiv“ s  13. Festivala prava djece

Djeca i mladi iz filmskih družina i klubova diljem Hrvatske sudjelovali su u stvaranju filmova koji progovaraju o temama koje su njima važne, bliske i poznate.

Baveći se tolerancijom, životom u pandemiji, prvim simpatijama, ali i vršnjačkim nasiljem, ovi kratki filmovi obrađuju široki spektar tema, a pomoći će vam u poticanju rasprave o istima na školskoj nastavi i u obitelji.

u 17.00 i u 17.30 (dvije izvedbe)

Izvedba u sklopu programa Europski tjedan mobilnosti u Masarykovoj

Najava tjedna inkluzije u CMR

Udruga Kozlići –  kamišibaj priča “Plavi grad, žuti grad”

Kozlići pričaju priče na japanski način – kroz ilustracije koje se izmjenjuju u malom drvenom kazalištu. Ova nam priča govori o jednakosti, i o različitosti, i o diskriminaciji, i o toleranciji.

Ilustracije: Ivana Pipal; Tekst: Ljerka Rebrović; Glazba: Vera Pfaff; Pripovjedač: Relja Dušek

UTORAK 20. RUJNA

u 11.30

Izvedba u OŠ Matka Laginje

Centar UP2DATE – radionica/igraonica Inkluzivni bonton “BAŠ SMO COOL TAKO JEDNAKI, A TAKO RAZLIČITI!”

Kroz igru i rješavanje zadataka djeca uče o tomu što nas čini jednakim, a što različitim, zatim imamo li svi neke poteškoće i kako ih komunicirati i što zapravo znači ravnopravnost.

Autorica i izvoditeljica radionice: Gordana Glibo

od 18.30 do 19.20

ALTERNATOR – Projekcija filmova „ Školski objektiv“ s  13. Festivala prava djece

Djeca i mladi iz filmskih družina i klubova diljem Hrvatske sudjelovali su u stvaranju filmova koji progovaraju o temama koje su njima važne, bliske i poznate.

Baveći se tolerancijom, životom u pandemiji, prvim simpatijama, ali i vršnjačkim nasiljem, ovi kratki filmovi obrađuju široki spektar tema, a pomoći će vam u poticanju rasprave o istima na školskoj nastavi i u obitelji.

 SRIJEDA 21. RUJNA

u 9.00

Izvedba za osnovne škole

UDRUGA KOZLIĆI – kamišibaj priča i početnica hrvatskog znakovnog jezika

Branko Ćopić – „Ježeva kućica“

Pričamo kamišibaj priču poznate poeme uz prijevod na hrvatski znakovni jezik. Kako se na znakovnom jeziku kaže jež, a kako lija, medo i vuk? Naučite to i još ponešto uz Početnicu hrvatskog znakovnog jezika Udruge Kozlići.

Ilustracije: Nikolina Manojlović Vračar; Izvode: Vera Pfaff (Kozlići) i Iwa Dugač (Udruga Zaželi)

ČETVRTAK 22. RUJNA

u 10.00

Izvedba za osnovne škole

UDRUGA KOZLIĆI – kamišibaj priča i početnica hrvatskog znakovnog jezika

KAMIŠIBANOVINA – Narodne priče iz Banije.

Divne nas ilustracije u malom drvenom kamišibaj kazalištu vode u Glinu, Petrinju i Hrvatsku Kostajnicu. Bit će tu i čarolija i finih kolača i pjesme i jedna zmija. Vidjet ćete da sve to nije teško reći niti na znakovnom jeziku.

Ilustracije: Mima Juračak i Nikolina Manojlović Vračar; Tekst adaptirala: Vera Pfaff; Izvode: Vera Pfaff (Kozlići) i Iwa Dugač (Udruga Zaželi)

PETAK 23. RUJNA

u 9.00

Izvedba za Centar za odgoj i obrazovanje Tuškanac

Udruga Kozlići: „Pale sam na svijetu“, Jens Sigsgaard

Izvedba priče i likovna radionica za djecu s teškoćama u razvoju. Naš Pale živi u jednom hrvatskom gradu. Ako vam kažem da se vozi plavim tramvajem te da prolazi pored muzeja, velikog parka i botaničkog vrta, možda pogodite u kojemu.

Ilustracije: Nikolina Manojlović Vračar; Adaptacija teksta, glazba: Vera Pfaff; Izvode: Vera Pfaff i Relja Dušek

u 11.00

Izvedba za Centar za autizam

Kruna Tarle – SCENSKA LUTKA – PUTOKAZ U INKLUZIJU

Lutkarska radionica za osobe s autizmom

Na opću radost, naša će se simpatična grupa ubrzo udvostručiti, budući da će svatko proizvesti svog partnera, scenski lik po vlastitom izboru. Bila ta lutka i najjednostavnija, stilizirana i plošna, njezina je moć na putu u inkluziju, ogromna i općepoznata.

Voditeljica: Kruna Tarle, kazališna i likovna umjetnica multimedije; Asistentice: Goranka Moćnik- Puceković, kostimografkinja, Ana Jurić, grafička dizajnerica, lutkarica

SUBOTA 24. RUJNA

u 11.00

Teatar Poco Loco – “Priča mi se priča: Ružno pače“

Ulaznice: 30 kn, cmr.mojekarte.hr i 30 min prije početka predstave na blagajni CM Ribnjak.

Neprihvaćen i ismijavan, unatoč majčinoj ljubavi ružni pačić prolazi kroz teška vremena. Kokoši su ga kljucale, braća zadirkivala, mačke navlačile, zimica ga tresla, sve dok nije stiglo proljeće i pače otkrilo da je zapravo i samo – prekrasni labud, a baš se labudovima  toliko divilo! „Nema veze što se rodiš na pačjem dvorištu ako se izlegneš iz labuđeg jaja!“ zapisao je Hans Christian Andersen. Ovo prekrasna priča nas podsjeća na prihvaćanje različitosti, drugačijosti. Svatko je ipak u potrazi za svojim Jatom.

Redateljica: Renata Carola Gatica; dramatizacija teksta: Maja Katić i Dunja Fajdić prema priči H. Ch. Andersena; glazba i songovi: Davorka Horvat i Zrinka Kušević; igraju: Maja Katić, Zrinka Kušević, Davorka Horvat, Dunja Vuković

Predstava je nagrađena na Festivalu MESS, Sarajevo 2017. za poseban doprinos inkluzivnom kazalištu.

Priča se prevodi na znakovni jezik. Osigurane su besplatne ulaznice za ranjive skupine uz prethodnu rezervaciju na blagajna@scenaribnjak.hr

od 14.00 do 18.00

PADUH – PADUH for peace

Uključuje aktivnosti:  predstavljanje rukotvorina, izrada afričkih pletenica i kušanje jela iz različitih zemalja Afrike, kratki solo pjevački nastupi,

od 16.00 do 18.00

PADUH – PADUH for peace – radionica izrade afričkih maski, tombola i prezentacija udruge

Panafričko društvo u Hrvatskoj – PADUH nova je udruga u Hrvatskoj koju su oformili naši novi sugrađani, s ciljem poboljšanja pozicije i prava ljudi koji su u Hrvatsku doselili iz različitih afričkih država. 

Povodom Međunarodnog dana mira koji se obilježava 21.rujna, PADUH je za Tjedan inkluzije pripremio cjelodnevni program PADUH for Peace, s idejom upoznavanja javnosti s njihovim aktivnostima, članovima i vještinama s kojima dolaze. Program donosi raznoliki sadržaj pun afričke glazbe, plesa, hrane, rukotvorina i dijeljenja znanja u svrhu doprinosa interkulturnom dijalogu i izgradnji uključivog društva otvorenog za sve svoje članove – kako stare, tako i nove!

od 17.00 do do 19.30

ALTERNATOR – Projekcija filmova „ Školski objektiv“ s  13. Festivala prava djece

Djeca i mladi iz filmskih družina i klubova diljem Hrvatske sudjelovali su u stvaranju filmova koji progovaraju o temama koje su njima važne, bliske i poznate.

Baveći se tolerancijom, životom u pandemiji, prvim simpatijama, ali i vršnjačkim nasiljem, ovi kratki filmovi obrađuju široki spektar tema, a pomoći će vam u poticanju rasprave o istima na školskoj nastavi i u obitelji.

od 18.00 do 20.00

INKLUZIVNI OKRUGLJAK (moderira Aneta Vladimirov)

Pozivamo vas na okrugli stol (razine stolića za kavu) na kojem ćemo, osim spomenute kave, imati i pitanja poput dostupnosti kulturnih sadržaja i objekata kulture u Zagrebu osobama čije je kretanje uvjetovano tuđom pomoći i prilagodbama. Razgovarat ćemo o dobrim praksama, neke od njih će biti i predstavljene, o samom terminu inkluzije i možemo li ga shvaćati malo šire ili još bolje, možemo li izgraditi društvo koje inkluziju podrazumijeva i ne treba se više baviti naglašavanjem takvih potreba? Osnovni cilj nam je da uz vedru susjedsku atmosferu i otvoreni razgovor vidimo što se i na koji način može učiniti za jednakost u stvaranju ili pohođenju kulturnih sadržaja. Očekujemo sve vas, dobrodošli ste na okrugljak i kavu iza kojih slijedi ples!

od 20.00 do 23.00

PADUH – večernji program: kratki plesni i svirački nastupi, plesne skupine, DJ program

KONTAKTI ZA PROGRAM:

Vera Pfaff – UDRUGA KOZLICI, 098614626, udrugakozlici@gmail.com Pavlica Bajsić – Centar mladih Ribnjak, 0915307433, pavlica.bajsic@cmr.hr

Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije

Sa zadovoljstvom Vas obavještavamo kako je naša udruga postala  partner na još jednom projektu, ovog puta to je projekt Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije financiran od  strane Norveških fondova.

Kao ciljna skupina projekta definirani su pripadnici marginaliziranih skupina, odnosno mladi i djeca u rasponu od 7 do 25 godina s oštećenjem sluha i vida.

Kada je riječ o djeci i mladima i građanskom angažmanu, a posebno kada su ta djeca i mladi pripadnici marginaliziranih skupina, često ih se participira kao subjekt za koji se zagovara, a da taj subjekt zapravo niti ne sudjeluje u samom procesu zagovaranja.

Kako bi se spriječila daljnja marginalizacija, kroz posebno osmišljene aktivnosti raditi će se na jačanju njihovih građanskih vještina provedbom strukturiranog dijaloga gdje su isti u ulozi zagovarača. Uključivanjem djece i mladih s invaliditetom u zagovaračke aktivnosti lakše će se detektirati njihove stvarne potrebe, kao i najučinkovitija rješenja.

Svjesni da se s istim problemom susreću ostala marginalizirana djeca i mladi (djeca i mladi ostalih nacionalnosti, djeca i mladi iz ruralnih područja, lošijeg socio-ekonomskog statusa…), kao rezultat projekta iznijeti će se Program osposobljavanja djece i mladih s invaliditetom za građanski angažman koji će se moći širiti, prilagođavati i prenositi u druge lokalne zajednice, druge organizacije i za druge ciljne skupine, a da ima isti učinak – jačanje socijalnih, komunikacijskih i zagovaračkih vještina kako bi mogli samostalno zagovarati svoja prava u budućnosti.

Projekt se provodi u partnerstvu s Udrugom Zaželi, Centrom za razvoj vrijednosti i Udrugom (na)gluhih osoba Videatur – organizacijama civilnog društva koje djeluju s istim ciljem kao i naša udruga, a to je povećanje kvalitete života osoba s invaiditetom i njihova integracija u zajednicu.

Projekt  “Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije” je podržan sa 28,298.20€  financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova, a provodi se u trajanju od 15 mjeseci (01.08.2022. – 31.10.2023.).

Za više informacija o projektu pratite i dalje našu stranicu ili stranice naših partnera.

We are pleased to inform you that our association has become a partner in another project, this time it is the project “Strengthening youth and children with disabilities for proactive action and increasing civic participation”, financed by Norwegian funds.

The target group of the project is defined as members of marginalized groups, i.e. youth and children aged 7 to 25 with hearing and vision impairment.

When it comes to children and youth and civic engagement, and especially when these children and youth are members of marginalized groups, they often participate as a subject for which they advocate, without that subject actually participating in the advocacy process itself.

In order to prevent further marginalization, through specially designed activities, work will be done to strengthen their civic skills by conducting a structured dialogue where they (youth and children aged 7 to 25 with hearing and vision impairment) play the role of advocates. By including children and young people with disabilities in advocacy activities, it will be easier to detect their real needs, as well as the most effective solutions.

Aware that other marginalized children and young people face the same problem (children and young people of other nationalities, children and young people from rural areas, poor socioeconomic status…), as a result of the project the Program for training children and young people with disabilities for civic engagement will be presented which will be able to be expanded, adapted and transferred to other local communities, other organizations and for other target groups, while having the same effect – strengthening social, communication and advocacy skills so that they can independently advocate for their rights in the future.

The project is implemented in partnership with the Wish Association, the Center for Value Development and the Association  Videatur – civil society organizations that work with the same goal as our association, which is to increase the quality of life of people with disabilities and their integration into the community.

The project “Strengthening young people and children with disabilities for proactive action and increasing civic participation” is supported by €28,298.20 of financial support from Iceland, Liechtenstein and Norway within the framework of EEA grants, and is implemented for a period of 15 months (01.08.2022 – 31.10. .2023). .).

For more information about the project, continue to follow our page or the pages of our partners.

Po čemu je kamišibaj drugačiji od slikovnica?

Etsuko Nozaka je prevoditeljica dječjih knjiga, autorica kamišibaj priča te predstavnica organizacije IKAJA – Međunarodna organizacija kamišibaja u Japanu (International kamishibai association of Japan). Prevela je do sad više od 80 knjiga na Japanski, a posljednjih se 15 godina bavi i očuvanjem kamišibaj umjetnosti te predstavljanjem kamišibaja široj publici.

„Mnoge stvari koje su neophodne za razvoj djece i mladih može im biti preneseno upravo kroz kamišibaj i slikovnice“, rekla je Nozaka. Ipak, naglašava, riječ je o dva potpuno različita formata od kojih svaki ima svoje osebujne značajke. Kako je to točno kamišibaj različit od slikovnice?

Kad govorimo o slikovnicama, one su uvezene i tekst je na istoj stranici kao i slika. Da bismo nastavili s pričom, moramo okretati stranice. Te stranice mali čitaći okreću u svom tempu te bi se moglo reći da su uskočili u knjigu i tako u svoj mali svijet.

Kamišibaj, s druge strane, ima naratora. Dijete ne čita knjigu, već netko priču izvodi. Taj netko određuje tempo izvlačenjem kartona kamišibaj priče. „Upravo je izvlačenje i uvlačenje kartona priče ključni dio kamišibaj formata“, pojašnjava Nozaka. Kaže da se putem kamišibaja priča iz osobnogsvijeta pojedinca pretače u stvarni svijet.

Također, kamišibaj je priča koju sluša više slušatelja istodobno te se stvara posebna spona između naratora i publike, ali i publike međusobno. Taj zajednički osjećaj potaknut kamišibajem u Japanu nazivaju „kjokan“, a svaki kamišibaj majstor zapravo ima za zadatak stvoriti ga. Ipak, završava Nozaka, i kamišibaj i slikovnice jednako su važni za razvoj djeteta. „Bilo da se radi o individualnom iskustvu koje nude slikovnice, ili o zajedničkom „kjokanu“ stvorenom u kamišibaj izvedbi, umjetnost je ljudima neohodna“, kaže Nozaka.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Predstavljamo međunarodnu organizaciju zaštite kamišibaja

Kamišibaj je dio izvorne japanske kulturne baštine, ali danas doživljava promjene usmjerene novoj eri. Kako bi se očuvala vrijednost formata kamišibaja osnovana je, u Japanu, organizacija IKAJA – Međunarodna organizacija kamišibaja u Japanu (International kamishibai association of Japan).

Cilj im je povećati broj publike, ali i izvođača kamišibaj priča i to ne samo u Japanu već u cijelome svijetu. Želja
im je povezati sve entuzijaste i zaljubljenike u kamišibaj, ali i stvoriti neke nove.

„Mnogo je stvari važno da bi djeca zdravo odrastala te imala zreo pogled na svoju budućnost. Jedna od tih stvari su i slikovnice i kamišibaj priče“, izjavila je Etsuko Nozaka iz organizacije IKAJA, i sama autorica mnogih kamišibaj priča. Organizacija IKAJA ima ukupno 845 članova diljem svijeta. Ukupno je 56 zemlja članica od Afganistana i Argentine, preko Čilea i Kine, Meksika, Rusije i sve do SAD-a i Vijetnama.

I Hrvatska je članica zahvaljujući Udruzi Kozlići koja ju predstavlja u ovom uglednom međunarodnom društvu od 2018. godine. Ako vas zanima više o organizaciji IKAJA te biste se i sami voljeli uključiti u rad organizacije ili samo želite saznati nešto više o tradicionalnom kamišibaju, posjetite https://www.kamishibai-ikaja.com/

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Kamišibaj je čukundjed televizora, a ja sam čukunbaba

Razgovarali smo sa ilustratoricom projekta ZNAKOVNI KAMIŠIBAJ, Nikolinom Manojlović Vračar. Nikolina Manojlović Vračar likovna je umjetnica koja se podjednako uspješno bavi i drugim oblicima umjetnosti. Ona piše priče i pjesme, radi mozaike, ilustrira slikovnice, glumi, režira, šije i – radi divne kamišibaj priče.

Veliki dio vremena posvećuje radu za djecu i s djecom, na različitim poljima umjetničkog stvaralaštva. Od 2006. tako piše scenarije i vodi emisiju Ninin kutak, u sklopu programa za djecu i mlade pri HRT-u. Autorica je brojnih nagrađivanih slikovnica poput Starac dugačka brka (2005), Kako misli jure jednog malog Jure (2012) ili Što sve (2018).

Zbirka pjesama Što sve – ilustrirana enciklopedija glagola uvrštena je u najljepše knjige tiskane u RH u g te je dobitnica pohvale nagrade Grigor Vitez a ilustracije su 2021. izložene na međunarodnom bijenalu ilustracije u Bratislavi, BIB-u. Upravo je ta njezina slikovnica doživjela I metamorfozu u kamišibaj format u sklopu projekta ZNAKOVNI KAMIŠIBAJ.

Kad si prvi put saznala za kamišibaj i kako?
Za kamišibaj sam prvi put čula prije otprilike dvije godine, prateći internet članke i video objave vezane za stvaralaštvo za djecu.

Ako bi ukratko trebala opisati taj umjetnički format, kako bi glasio taj opis?
Čukundjed televizora.

Kako se kamišibaj naslanja na tvoj dosadašnji rad?
Kao autorici priča, pjesama, ilustracija i predstava za djecu, kamišibaj upotpunjuje moj dosadašnji rad tako što me izaziva na osmišljavanje susreta s djecom i s odraslima u kojima će svatko dobiti priliku izraziti se i ponešto naučiti.

Spomenuvši tvoj dosadašnji rad, izdvoji tri najdraža projekta u životu!
To mi je preteško – svaki projekt mi je najdraži dok sudjelujem u njemu, odnosno dok ne prijeđem na novi najdraži.

Za naše najmlađe čitatelje, probaj ukratko opisati svoje zanimanje! Naziv i što to točno radiš.
Opisujem svijet onak kako ga doživljavam – kroz boje, oblike i igru riječi – ja sam čukunbaba televizora.

Za kraj, reci par super i par ne-tako-super stvari vezanih uz život umjetnika.
Evo par „stvari“ vezane za život umjetnika. Oni kojima su te „stvari“ super , mogli bi postati umjetnici a ostali će izabrati druge puteve.

Umjetnik izražava svoja razmišljana, stanja, osjećaje i doživljaje. Odnosno dok radi, ima priliku biti iskren prema sebi i prema svijetu, što je jako zdravo.

Umjetnik je sam svoj šef.

Umjetniku je radno i slobodno vrijeme raspoređeno onako kako sam odluči.

Umjetnik radi kod kuće ili odlazi na posao na mjesto koje je izgradio/unajmio/posudio/dogovorio i slično.

Plaća umjetnika nije svaki mjesec ista već ovisi o tome kojom vrstom umjetnosti se bavi, koliko vremena i truda uloži u svoj rad, koliko je snalažljiv u prodaji svoga umjetničkog rada ili kakva je situacija na tržištu.

Umjetnici čiji je rad prepoznat u javnosti imaju priliku putovati i družiti se s umjetnicima i publikom u drugim dijelovima države i svijeta.

Umjetnik ima priliku raditi posao koji voli i u kojem uživa.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Sprema se proslava Svjetskog dana kamišibaj kazališta

Svake se godine 7. prosinca obilježava, ni manje ni više, već Svjetski dan kamišibaj kazališta.

Manifestaciju je pokrenula međunarodna organizacija IKAJA (International Kamishibai Association of Japan) sa središtem u Japanu, koljevci kamišibaj umjetnosti. Na taj se dan kamišibaj predstave održavaju diljem zemaljske kugle. Primjerice, 2019. godine održano je 140 predstava u 22 države svijeta.

Svjetskim danom kamišibaj kazališta pokušava se napraviti korak ka miru. Uz priču, uz kamišibaj, uz dobar osjećaj koji stvara umjetnost, a koji u Japanu zovu „kjokan“, širi se dobra volja i mir.

I Kozlići se i ove godine pridružuju proslavi te će 7. prosinca, s početkom u 12 sati, održati online predstavu „Plavi grad, žuti grad“ s prijevodom na znakovni jezik. Priču možete pratiti ovdje. Ako vam je, pored slušanja priče, zabavno i izvoditi kamišibaj, pridružite se i vi proslavi Svjetskog dana kamišibaj kazališta! Organizirajte izvedbu, pošaljite nam fotografiju, a mi ćemo ju objaviti i na našim web
i društvenim stranicama.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

SVIM TRO-, PETO- I SEDMO-GODIŠNJACIMA ŽELIMO SRETAN NJIHOV DAN!

Na dan 15. studenog u cijelom se Japanu obilježava Šiči-Go-San (sedam-pet-tri). To je, ukratko, Dan trogodišnjaka, petogodišnjaka i sedmogodišnjaka. Na taj se dan obilježava rast i zdravlje djece od sedam, pet i tri godine. Neparni brojevi smatraju se sretnima u istočnoazijskoj kulturi, a uz to njihov zbroj daje 15. U povijesti su upravo ti neparni rođendani bili miljokazi jer je značilo da su djeca preživjela teške godine.

Danas se mali slavljenici oblače u tradicionalnu odjeću, često i po prvi put u životu, radi posjete hramovima te nezaobilaznog fotografiranja i stvaranja trajnih sjećanja. Svečana tradicionalna odjeća u japanu jest kimono, a dječake se može vidjeti i u hakama hlačama. Slavljenici na poklon dobivaju čitose ame. To su posebni slatkiši crveno bijele boje u obliku štapića koje se stavlja u papire ukrašene ždralom koji simbolizira dugovječnost.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

ODRŽANA PRVA HRVATSKA REVIJA KAMIŠIBAJ PRIČA ZA DJECU I MLADE

Još je u kolovozu istarskom legendom “Kako je teta Beta spasila Roč”, u glagoljaškom gradu Roču, započelo prvo izdanje Teatrina – festivala priče, stvaralačke igre i kamišibaj kazališta. Ljetno je izdanje bilo rezervirano za odrasle pripovjedače i kamišibaj majstore, a dva mjeseca kasnije, također u sklopu festivala Teatrin, održala se prva dječja kamišibaj revija.

U Buzetu se, 29. listopada, održala prva hrvatska Revija kamišibaj pripovijedanja za djecu i mlade. Novi projekt buzetskog Kaleida, udruge za poticanje kreativnosti i stvaralaštva, održao se dakle u dva bloka, u kolovozu i studenom, na tri lokacije istarskog sjevera, u Roču, Vrhu i Buzetu.

U vremenu kada sve manje razgovaramo i kada su ti razgovori i riječi svedeni na puke informacije, želja nam je bila napraviti festival koji slavi izgovorenu riječ, koji slavi priču, pripovijedanje i taj neki stvaralački, kreativan pristup životu. Želja je dati neku ljepotu kroz priču kojom se međusobno grlimo i zbližavamo.

Festival počiva na pripovijedanju priča, na stvaralačkoj igri, a namijenjen je djeci i odraslima, svima onima koji žele poslušati priču, kaže profesorica i dramska pedagoginja Iva Nemec, predsjednica Udruge Kaleido, idejna začetnica i voditeljica projekta Teatrin. Posebna vrijednost festivala, naglašava Nemec, je što po prvi puta u Hrvatskoj okuplja domaće kamišibaj pripovjedače, a samim time i stvara hrvatsku kamišibaj scenu, a to je pripovijedanje specifično po tome što se priča pripovijeda uz pratnju slika smještenih u malo, drveno, stolno kazalište butaj.

Od kuda ljubav prema kamišibaju pitamo Ivu Nemec, koja kaže da se prvi puta s kamišibajem susrela prije šest godina na konferenciji dramske pedagogije u Ljubljani. Od tada je uistinu očarana njime jer spaja izgovorenu riječ, ilustraciju, neposrednu komunikaciju s publikom.

Kamišibaj potječe od japanskog uličnog pripovjednog kazališta. Izvrsno je što mi ovdje spajamo književnost, ali s obzirom da sve želimo namijeniti djeci, a kamišibaj jako liči na slikovnicu, dakle na priču koja je popraćena slikom, odlično je i to što ima još i govornika, pripovjedača koji puno dinamičnije tu priču može prenijeti posebice manjoj djeci koja još ne znaju čitati. Zadnjih godina sve je popularniji u Sloveniji, a odnedavno i u Hrvatskoj.

Prije tri godine u Poreču je održan mali kamišibaj festival, ali su izvođači, izuzev udruge Kozlići, bili stranci. Ovo je prvi puta u Hrvatskoj da se hrvatski pripovjedači kamišibaja okupljaju na jednom festivalu, kaže Nemec.

Posebno raduje što su se u jesenskom izdanju okupile u mlade nade hrvatskog kamišibaja – kamišibaj majstori u dobi od 7 do 10 godina.
-Mladi „kamišibajari“ pokazali su uistinu velik talent. Kako za crtanje, tako i za pripovijedanje. Bilo nam je veliko veselje, ali i čast biti u žiriju ove povijesne, prve, hrvatske revije kamišibaja za djecu i mlade, a udruga Kaledio uistinu radi velike stvari za razvoj kamišibaja u Hrvatskoj, izjavila je Vera Pfaff iz Udruge Kozlići, članica stručnog žirija revije.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Kamišibaj priče na znakovnom jeziku kreću nedjeljom u podne

Premijernom izvedbom priče Zagrljaj, jednog od najpoznatijih izraelskih pisaca današnjice Davida Grossmana, Udruga Kozlići u nedjelju 14.11. nastavlja program kamišibaj priča na znakovnom jeziku. Priča će biti emitirana na Facebook stranici Kozlića točno u podne. Priču pripovijeda Vera Pfaff, a Nadija Lovreković prevodi je na znakovni jezik.

Riječ je o projektu „Nove priče na znakovnom jeziku“ koji je uz potporu Ministarstva kulture i medija uspješno održan 2020. godine kada su četiri naslova priča za djecu i mlade adaptiran za kamišibaj format i prevedena na znakovni jezik. Ove godine, Kozlići su pripremili četiri nove priče.

Prva na redu je „Zagrljaj“ Davida Grossmana, nakon čega redom slijede „Duga“ Dinka Šimunovića (nedjelja 21.11.), „Jedna je mačka mnogo jela“ Luke Paljetka (nedjelja, 28.11.), dok će se izvedbom priče „Plavi grad, žuti grad“, Ljerke Rebrović, u utorak 7.12., obilježiti Svjetski dan kamišibaj kazališta.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

NATJEČAJ ZA DJEČJI PORTRET FRIDE ZA PLAKAT PREDSTAVE

“Idemo! Zatvori oči. Duboko udahni. I zamisli jednu djevojčicu!” kaže mala Frida Kahlo svom prijatelju Pablu u novoj predstavi Kazališta Žar ptica.

Frida Kahlo je već kao djevojčica divno slikala. A ti, ti, ako imaš između 7 i 11 godina također uzmi kist, zatvori oči, i zamisli malu Fridu, tvojih godina u njenom rodnom Meksiku. Pusti mašti na volju, otkrij malu slikaricu/slikara u sebi i napravi njen portret i možda baš on bude na plakatu predstave, jer upravo je raspisan natječaj za dječji portret Fride Kahlo za plakat predstave.

Najbolji rad bit će dio plakata naše predstave koja izlazi 27. listopada i nagrađen s 2 ulaznice za svečanu pretpremijeru. Dodatno, 2. i 3. mjesto nagrađuje partner predstave Školska knjiga s knjigom „Frida“ iz serijala „Mali ljudi veliki snovi“. Uz prva tri, još dio odabranih radova ide na izložbu, koja će uz premijeru biti postavljena u foajeu kazališta, te objavljena na mrežnim stranicama Žar ptice.

O vašim radovima će odlučiti: Igor Vasiljev – scenograf i slikar, Mare Milin – fotografkinja, Drago Utješanović – ravnatelj GK Žar ptica te Anica Tomić i Jelena Kovačić – autorice predstave.

Radove je preporučeno slikati temperama, a dimenzije rada neka ne prelaze veličinu papira iz likovne mape. Najkasnije do 5.10. radovi poštom trebaju stići na adresu GK Žar ptica, Bijenička 97, 10000 Zagreb. Ostavite svoje ime i prezime, adresu i kontakt telefon kako bi vam se mogli javiti. Rezultati će biti objavljeni 8.10.

Što imaju zajedničko Mozart, da Vinci i Andersen?

Međunarodni dan ljevaka, godišnja je proslava kojom ljevaci slave svoju posebnost, ali i podižu svijest javnosti o prednostima i nedostacima ljevorukosti.Dan je ustanovio Međunarodni klub ljevaka (International Left-Handers Club) 13. kolovoza 1992. i od tada se obilježava svake godine 13. dana mjeseca kolovoza. Na taj dan slav se posebnost ljudske vrste kojima pripada oko 11 posto svjetske populacije.

Kako pišu iz Odjela za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravsto „Dr. Andrija Štampar”, inzistiranje na korištenju desne ruke prouzrokovalo je da je velik broj ljevaka naučio koristiti jednako spretno i desnu ruku. Ipak, praksa je to za koju se nadamo da je napuštena u cijelom svijetu.

Istraživanja su pokazala upečatljive različitosti između ljevaka i dešnjaka. Tako je nađeno da su kod ljevaka obje polutke mozga jednako razvijene, za razliku od dešnjaka kojima je razvijenija lijeva polutka mozga koja kontrolira desnu stranu tijela. Znatno veći broj živčanih vlakana u mozgu ljevaka je odgovoran za brži prijenos informacija između mozgovnih polutki te se to drži za razlog bolje prostorne orijentacije i uspješnosti u matematici i arhitekturi. Istraživanja su pokazala veću osjetljivost dešnjaka na njihovu desnu stranu, dok su ljevaci podjednako osjetljivi na obje strane tijela. Ukoliko je potrebno da ljevaci obavljaju zadatke desnom rukom, činit će to uspješnije, nego što to dešnjaci mogu lijevom. Tako, primjerice, ljevaci lakše nauče pisati desnom rukom, nego što mogu naučiti dešnjaci pisati lijevom rukom. Desna ruka kod dešnjaka je malo veća i jača, a kod ljevaka su obje ruke u pravilu podjednako razvijene.

Iz Štampara dalje navode da, iako je ljevorukost nasljedna osobina te su, primjerice, oba roditelja ljevaci, nije nužno da će i dijete biti. Čak 90% beba u majčinom trbuhu siše palac ruke koja će mu biti dominantna pa nam snimka ultrazvuka može biti pokazatelj. Zanimljivo je da je taj podatak u skladu s udjelom ljevaka u općoj populaciji.

MENSA navodi da je više ljevaka u kategoriji genija s kvocijentom inteligencije (IQ) iznad 140. Među ljevorukom populacijom nalazimo iznimno talentirane matematičare, arhitekte i umjetnike. Nespretnost ljevaka u svijetu dizajniranom za dešnjake u jasnom je kontrastu s njihovom većom uspješnosti u pojedinačnim sportovima kao što su tenis, boks i mačevanje.
Slijedi impresivan popis ljevaka: Leonardo da Vinci, Albert Einstein, Benjamin Franklin, Michelangelo, Mark Twain, Jimi Hendrix, Marie Curie, Julius Cezar, Aleksandar Veliki, Mahatma Gandhi, Wolfgang Amadeus Mozart, Ludwig van Beethoven, Goethe, Aristotel, Nietzsche, Kafka, Hans Christian Andersen, Napoleon, Charlie Chaplin, Picasso, Isaac Newton, Karlo Veliki, Henry Ford, Helen Keller, Curt Cobain, Albrecht Dürer, Bill Gates, Barack Obama i Oprah Winfrey.

U Štamparu predlažu da u znak obilježavanja Međunarodnog dana ljevaka te senzibiliziranja na praktične poteškoće s kojima se susreću u svakodnevici, pokušamo na taj dan koristiti lijevu ruku za većinu radnji. Sigurno će svi dešnjaci tako dobiti novu perspektivu.

Podsjećamo sve da je projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Virtualna izložba ilustracija Cvijete Job

U Slavonskom Brodu svake se godine obilježava obljetnica rođenja Ivane Brlić-Mažuranić. Manifestacija „U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić“ ove se godine obilježava po 50. put, ali, zbog epidemije, samo virtualno.

Tim povodom, na web stranici Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda postavljena je online izložba radova Cvijete Job koja je ilustrirala izdanja Ivaninih bajki iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća.

Cvijeta Job (Beograd, 6. kolovoza 1924. – Zagreb, 18. lipnja 2013.) bila je hrvatska likovna umjetnica. Kćer je hrvatskog slikara Ignjata Joba, koji je znatno utjecao na njen rad i u čijem je bračkom ateljeu proslikala. Već sa 13 godina po prvi je put sudjelovala na skupnoj izložbi mladih u Splitu. Pripada rijetkoj skupini likovnih umjetnika koji njeguju osebujan i prepoznatljiv izraz, koji privlači od najranije dobi. Strpljiva je majstorica detalja, koji se podčinjavaju jedinstvu kompozicije. Minijature joj krasi mašta, iskrenost, ustrajnost, spontanost. Osim Ivane Brlić-Mažuranić, ilustrirala je i bajke Hansa Christiana Andersena i Petra P. Jeršova. Dobila je nagradu za ilustraciju Grigor Vitez 1967, diplomu na međunarodnoj izložbi ilustracija u Bratislavi 1967, Diplomu grada Rijeke za izložbu minijatura, Zlatno pero Beograda, Diplomu u Leipzigu 1969, a 2001. bila je nominirana za nagradu Andersen.

Cijeli tekst te virtualnu izložbu pogledajte ovdje.

Podsjećamo sve da je projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Spustila se festivalska zastava 61. Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku na kojemu su gostovali i Kozlići

Zatvoren je 61. Međunarodni dječji festival u Šibeniku. Nakon dva tjedna, 80-ak programa, 33 radionice, oko 600 radioničke djece, 10 tisuća književnih naslova, nekoliko stotina posjetitelja svakog dana festivalskih programa, u subotu, 3. srpnja, spustila se festivalska zastava MDF-a koji je još jednom u najgorim uvjetima za stvaralaštvo, kulturu, umjetnost općenito, pokazao da se uz snagu volje, nepokolebljivost, umješnost i prstohvat čarolije može – nemoguće.

Festival su zatvorila djeca iz kazališne radionice Ivana Jelić i dječjeg zbora Zdravo maleni, a župan šibensko–kninski, Marko Jelić, prigodno se obratio publici, a onda je ljetna pozornica i pozornost publike pripala nevjerojatnom ansamblu atletsko – plesnog kazališta Kataklò iz Italije s predstavom ‘Povratak plesu’ -Sretan sam i ponosan što je i ovaj 61. Festival, unatoč problemima, kao i svi dosadašnji obilovao bogatim programom iz različitih estetskih i umjetničkih područja za djecu.

“Hvala svim dragim gostima i prijateljima iz zemlje i inozemstva koji su i ove godine došli u divan Krešimirov grad da održimo festival.

Hvala organizatorima. Zbilja ste napravili dobar i velik posao.

Prije svega, hvala djeco, jer ste vi festivalu podarili sve što imamo i svoje raskošne talente.” kazao je župan šibensko–kninski, Marko Jelić.

I Udruga Kozlići ove je godine sudjelovala u programu festivala s petodnevnom radionicom izrade kamišibaj priča u sklopu koje su polaznici radionici čuli pregršt priča, od onih japanskih do priče Mačak Džingiskan i Miki Trasi sa „susjednog“ Zlarina. Jedan od najvećih uspjeha 61. Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku svakako je činjenica da su uvjetima pandemije, smanjenje prekogranične pokretljivosti te manjka produkcije u brojnim zemljama, uspjeli zadržati epitet međunarodnog događanja i dovesti inozemne goste koji su oduševili publiku svih godišta, a najvažnije –onu najmlađu.

Podsjećamo sve da je projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Najveća hrvatska pjesnikinja, Vesna Parun, u kamišibaj formatu.

Otočanka s kontinentalnom adresom, najveća hrvatska pjesnikinja 20. stoljeća, književnica prema čijem je životu napravljena i predstava – sve je to Vesna Parun.

Rođena na otočiću Zlarinu, od majke je naslijedila ljubav prema čitanju i književnosti, a kako je jednom prilikom rekla, često je još u djetinjstvu smišljala stihove kako bi nečime okupirala svoje misli i zaboravila na glad. Svoju prvu zapaženu pjesmu „Pramaljeće“ napisala je sa samo deset godina.

Vesna Parun jedna je od naših najvećih književnica. Pisala je eseje, drame i pjesme za djecu i odrasle. Njezine su pjesme raskošne, bogate motivima i temama, a istodobno toliko životne da pogađaju u samu srž problema s kojima se svi mi nosimo. Njezina zbirka „Zore i vihori“ iz 1947. godine predstavlja prekretnicu u razvoju novije hrvatske poezije. U njoj Vesna suprotstavlja djetinjstvo, prirodu i radost življenja sa smrću, ratom i stradavanjem.

Dječji roman u stihovima „Mačak Džingiskan i Miki Trasi“ napisan je 1968. godine, a proslavljena autorica za njega je dobila Nagradu Grigor Vitez. Zbirka „Mačak Džingiskan i Miki Trasi“ izvođena je već i kao mjuzikl, korištena kao podloga za slikovnice, a sada, zahvaljujući ilustratorici Nikolini Manojlović Vračar, i kao kamišibaj predstava. Teme o kojima priča progovara nemaju vremensko ograničenje. Džingiskan silno želi otići iz malog sela i vidjeti svijeta. No hoće li u bijelom svijetu naći sreću? Hoće li pronaći nove prijatelje ili će mu stalno nedostajati Miki Trasi? To i mnogo drugoga otkriva kamišibaj priča „Mačak Džingiskan i Miki Trasi“ udruge Kozlići.

Zaželjeli smo se kulture i umjetnosti

U ožujku 2021. godine, nakon godinu dana pauze, ponovno je pokrenut program Ruksak (pun) kulture koji je zbog pandemije bio obustavljen. Provedba programa počela je u Lječilištu Topusko, ali i u drugim krajevima Hrvatske. U Topuskom, točnije u Lječilištu Topusko, organiziran je poseban dodatni program za djecu osnovnih škola iz Sisačko-moslavačke županije. U programu Ruksak (pun) kulture – umjetnost i kultura u vrtiću i školi za djecu i mlade iz potresom pogođenih područja Banovine sudjelovati će ukupno 3174 učenika iz 24 osnovne škole. Održat će se više od 100 radionica, 30 kazališnih i 10 plesnih predstava, 10 glazbenih koncerata i 10 filmskih projekcija.

Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek posjetila je početkom provedbe programa Topusko i tom prilikom istaknula važnost poticanja kreativnost djece i mladih na području pogođenom potresom te je izrazila nadu da će im programi na neki način otvoriti srca i razmišljanja prema umjetnost. „Ovako ćemo im barem na jedan dan omogućiti da pobjegnu od svakodnevice i to u umjetnost“, rekla je ministrica. Dodala je kako će se s ovim programom djeca i mladi upoznati s različitim vidovima umjetnosti, a omogućeno im je da se i sama uključe u umjetničko stvaranje.

Ruksak (pun) kulture već 8 godina djeci koja žive u manjim sredinama omogućuje pristup kulturnim i umjetničkim sadržajima. Od  2013. do 2020. godine u programu je sudjelovalo gotovo 35.000 djece i mladih, a umjetničko-edukativne programe Ruksak je donio u više od 250 gradova i općina koji pripadaju tzv. potpomognutim područjima, s niskim indeksom razvijenosti. Profesionalni umjetnici i stručnjaci, studenti umjetničkih akademija uz mentorstvo profesora, djecu vode kroz radionice, prezentacije i ostale programe kazališne, filmske, glazbene, plesne i vizualne umjetnosti, književnosti i baštine.

Udruga Kozlići, u sklopu programa Ruksak (pun) kulture, već tri godine provodi radionicu „Malo papirnato kazalište iliti kamišibaj“ u sklopu koje djeca slušaju kamišibaj priče, ali na kraju i sama izrađuju svoju prvu kamišibaj predstavu. Kozlići su s programom nastupali i u Topuskom, ali i na Korčuli i Krku, u Virovitici, Gradacu, u Ivancu, na Lošinju i drugdje. Ministarstvo kulture organiziralo je, 2019. godine, i Ruksak izvan granica Hrvatske te su Kozlići nastupali i u Subotici.

„Mi već godinu dana nismo imali nikakav dodatni program u vrtiću i puno nam znači sudjelovati u ovako zanimljivom programu. Zaželjeli smo se kulture i umjetnosti“ izjavili su odgajatelji Dječjeg vrtića Korčula kojeg su Kozlići posjetili u lipnju 2021. godine. Bila je to posljednja radionica Kozliće programa Ruksak (pun) kulture u školskoj godini 2020./2021.

Priče iz Banije putuju u Ogulin

Vesele vijesti dolaze nam iz Ogulina: jedna od najvećih i najmaštovitijih kulturnih manifestacija u Hrvatskoj, Ogulinski festival bajki, održava se i ove godine i to u periodu od 11. do 13.6.2021. Na festivalu će, po četvrti put zaredom, predstavu igrati i Udruga Kozlići.

Ogulinski festival bajke je kulturno umjetnička manifestacija koja kroz slavljenje bajke i bajkovitog stvaralaštva veliča ime najpoznatije hrvatske spisateljice za djecu Ivane Brlić-Mažuranić, rođene Ogulinke. Ogulinske ulice i trgovi poprimaju ruho festivalskih scena i postaju poprište interakcije izvođača i publike, kreativnog stvaralaštva i pozitivne energije. Neke od najboljih predstava hrvatske umjetničke produkcije, uličnog teatra, pripovijedanje i kreativne radionice potaknut će stvaralaštvo cijele obitelji i svih onih koji bar na tren žele živjeti bajku.

Kroz tri dana festivala bit će prikazano mnogo predstava, ali će biti i održano puno zanimljivih i kreativnih radionica. Kozlići će predstaviti kamišibaj projekt „Priče iz Banovine“ koji je nastao 2020. godine u suradnji s Interpretacijskim centrom baštine Banovine. Tri priče sa Banije, „Kolačiću, kolačiću“, „Bik i kuća“ te „Čarobni štap“ ilustrirale su likovne umjetnice Mima Juračak i Nikolina Manojlović Vračar. Na programu smo u subotu 12. lipnja u 19 sati. Priče sa Banije tako, nakon izvedbi u Baški, Topuskom, Zagrebu i Korčuli, putuju u Ogulin.

Zanimljivosti o znakovnom jeziku koje niste znali….

Znakovni jezik je JEZIK

Znakovni jezik nije sricanje riječi ručnim abecedama. To je jezik s posebnim (vlastitim) gramatičkim pravilima i uči se kao svaki drugi strani jezik. Ali, lakše ga je naučiti zbog simboličnosti znaka i riječi.

Znakovni jezik nije univerzalni jezik

U svijetu postoji oko 130 različitih znakovnih jezika. Svaka država ima svoj znakovni jezik. Npr., američki znakovni i britanski znakovni uopće nisu slični.

Postoji Međunarodni znakov(n)i – sustav dogovorenih znakova preuzetih iz različitih znakovnih jezika. Koristi se za sporazumijevanje na predavanjima, seminarima, konferencijama na kojima se prisutne gluhe osobe iz različitih dijelova svijeta.

Hrvatski znakovni jezik priznati jezik u RH

Hrvatski sabor 2015. godine priznao je znakovni jezik kao jezik na kojem gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo obrazovanja, informiranja i sudjelovanja u društvenim i kulturnim aktivnostima zajednice

Sve gluhe osobe znaju znakovni jezik

To nije točno. Populacija osoba oštećena sluha vrlo je heterogena i postoje gluhe osobe, čak i one koje su gluhe od samog rođenja, koje preferiraju komunikaciju s okolinom govorom i očitavanjem s usana.

Gluhe osobe dobro očitavaju s usana i mogu sve očitati

Niti to nije točno. Čitanje s usana je vještina koja se uči i usavršava s godinama (isto kao i vožnja automobila). Svega 30% glasova, odnosno onoga što izgovorimo, dobro je vidljivo na usnama, a i oni glasovi koji su vidljivi često se zamjenjuju unutar svoje skupine po mjestu tvorbe (npr.b-m-p). Kada tome pridodamo i okolinske faktore komunikacije (udaljenost sugovornika, osvijetljenost lica, kut gledanja lica…) vidjet ćemo da očitavanje i nije tako jednostavno kako se na prvu čini.

Slušno pomagalo pretvara gluhu osobu u čujuću

To je potpuno krivo mišljenje. Slušno pomagalo ne ispravlja sluh, kao što recimo, naočale ispravljaju vid. Slušno pomagalo pomaže u razabiranju zvukova (može se raznaznati muški glas od ženskog, lavež pasa, truba automobila i sl), ali postoji niz faktora kako će  i da li će uopće osoba oštećena sluha moći prilagoditi svoje slušanje uz pomoć pomagala.

Zašto je fora naučiti znakovni jezik

  • To je jedini trodimenzionalni jezik
  • Možete komunicirati u buci; na većoj udaljenosti; kroz zatvoren prozor; pod vodom…
  • Jedan je od najlakših jezika za učenje
  • Zamislite punu učionicu ili ured – umjesto da se pokušavate dovikivati ili reći nešto osobi pokraj sebe, bez ometanja drugih – znakovni jezik je idealno rješenje!
  • Znak je solidarnosti prema sugrađanima, pripadnicima jezične manjine

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Eurospke unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.