Kozlici

Novosti

Kozlići sudjelovali na festivalu dječjeg stvaralaštva u Iki

Novosti /

U Iki je održan prvi festival dječjeg stvaralaštva pod nazivom IkOpriča na kojem su sudjelovali Kozlići sa kamišibaj pričama i radionicama.  Ime IkOpriča povezuje susjedna mjesta Iku i Oprič, a festival je nastao iz želje organizatora da ispričaju i pošalju priču iz njihovog mjesta.

„Festival je nastao na inicijativu grupe kreativaca, likovnjaka, glazbenika, odgojno-obrazovnih djelatnika, mještana i njihovih prijatelja, koji su željeli oplemeniti život djece te u ljetnim mjesecima uveseliti i napuniti mjesni trg uz podršku VMO Ika-Oprič“, izjavila je Gorana Mišćenić jedna od članica organizacijskog tima.

Djeca su mogla sudjelovati u likovnim I glazbenim radionicama, kao i u radionici kamišibaja koju su vodili Vera Pfaff i Relja Dušek, a u sklopu koje su djeca izradila i izvela svoju prvu kamišibaj priču.  Na glazbenoj radionica pod vodstvom Barbare Munjas, djeca su skladala i snimila pjesmu koja je izvedena na završetku festivala. 

Riječki Tobogan pružio 11 dana zabave

Novosti /

U riiječkom art-kvartu “Benčić” održan je “Tobogan”, kako kažu, “najveseliji hrvatski festival”. Tako su djeca iz Rijeke započela školske praznike na najzabavniji način, uz pregršt kulturnog i kreativnog sadržaja za čitavu (užu i širu) obitelj. Art-kvart je na jedanaest dana, koliko je festival trajao, postao centar dobre zabave i veselja s pregršt aktivnosti za sve uzraste. 

Od 2017., kada je Rijeka postala kulturno bogatija za jedan veoma specifičan festival, u pogledu same ideje nije se puno promijenilo, te je naglasak ostao na pružanju djeci i mladima prilike da vrijeme ispune kvalitetnim i zanimljivim sadržajima, stvaranju mjesta gdje kroz brojne radionice i susrete kroz zabavu naučiti nešto novo i zanimljivo, te ništa manje važno – nuđenju sadržaja s kojim se ne susreću svaki dan.

Svoje mjesto na festivalu našli su i Kozlići koji su zajedno s Ivom Đorđom Nemec izveli nekoliko kamišibaj priča, a zatim su djeca, uz malu pomoć, izradila kamišibaj kazališta i neke nove priče. Najhrabriji među njima imali su čak i svoj prvi kamišibaj nastup. 

Zatvoren MDF u Šibeniku

Novosti /

Zatvoren je ovogodišnji 64. Međunarodni dječji festival u Šibeniku, spuštanjem festivalske zastave i pjevanjem himne festivala „Zdravo maleni“ na pozornici ispred šibenske katedrale. Festival se održavao od 23. lipnja do 6. srpnja u Šibeniku, a u tih je četrnaest dana održano preko 200 programa i 50 radionica. Festival je imao oko dvije tisuće sudionika i desetke tisuća posjetitelja. Jedna od radionica i ove je godine bila radionica „Malo papirnato kazalište iliti kamišibaj“ udruge Kozlići. Djeca su tijekom radionice slušala svaki dan novu kamišibaj priču, ali se upuštala u izradu svojih. Zadnji je dan petodnevne radionice bio rezerviran za izvedbu novih malih šibenskih kamišibaj majstora.

– Mislim da je šibenski festival pod vodstvom kazališta uradio veliki, veliki posao koji je unio puno smijeha na šibenske ulice, ali i na još nekoliko mjesta u našoj županiji, jer smo se proširili – kazao je župan Jelić na svečanom zatvaranju festivala.

– Zadovoljan sam jer su Šibenčani bili strpljivi jer dječja graja, veselje i igra sigurno znaju možda malo remetiti njihove standardne, uobičajene događaje, ali ovaj festival se već 64 godine uporno i veselo događa u našoj županiji, u našem gradu i želim čestitati svima koji su ovdje, i nadam se da ćete iduće godine ponovno doći, i to u još većem broju – poručio je župan Jelić.

Ruksak (pun) kulture proslavio 10. rođendan

Novosti /

U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu održanba je proslava 10. rođendana programa Ruksak (pun) kulture Ministarstva kulture i medija. Ruksak (pun) kulture – umjetnost i kultura u vrtiću i školi jedinstveni je umjetničko-edukativni program na državnoj razini koji su zajedno pokrenuli Ministarstvo kulture i medija i Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao dopunski program kurikulumu u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama i Centrima za odgoj i obrazovanje.
Ovim programom djeca i mladi u prometno slabo povezanim dijelovima Hrvatske dobivaju naime, prilike otkrivati kulturu i sva područja umjetnosti, od vizualnih preko glazbe i književnosti, do filma, plesa i kazališta te upoznavati našu bogati kulturnu baštinu. Od pokretanja 2013. godine do danas u programu je sudjelovalo gotovo 70 tisuća djece i mladih iz više od 280 gradova i općina koji pripadaju tzv. potpomognutim područjima, s niskim indeksom razvijenosti. Kozlići su ponosni sudionici programa Ruksak (pun) kulture, a svoj kamišibaj program izveli su i na proslavi 10. godišnjice.

Objava rezultata natječaja „Višejezični kamišibaj“

Novosti /

Na prvi hrvatski natječaj „Višejezični kamišibaj 2023./2024.“ pristiglo je više od 50 prijava iz cijele Hrvatske. Priče su se natjecale u dvije kategorije: dječji vrtići te osnovne i srednje škole.

 

Odluku o pobjedniku prvog hrvatskog natječaja za izradu višejezičnog kamišibaja donio je žiri u sastavu:  Iva Nemec, specijalistica dramske pedagogije, Nikolina Manojlović Vračar, nagrađivana ilustratorica i slikarica te Vera Pfaff, specijalist kulturnog menadžmenta.

 

Priče su ocjenjene u nekoliko kategorija: inovativnost i originalnost, tekst, korištenje stranih jezika, praćenje “zakonitosti” kamišibaja te ilustracije, odnosno likovna kreativnost. Radovi se natječu u dvije kategorije: dječji vrtići i škole. Oba pobjednika dobivaju na poklon drveno A3 kazalište i izvedbu po izboru Udruge Kozlići. No, između te dvije kategorije, samo jedan je glavni pobjednik hrvatskog natječaja čija priča putuje u Pariz.

 

Pobjednici ovogodišnjeg natjecanja su:



Kategorija Dječji vrtići



1.    Nagrada i hrvatski zastupnik u izboru za Grand prix: Dječji vrtić Izvor iz Zagreba. Mentori: Dragica Vinožganić-Rodbinić i Marija Bogdanović. 

Naslov priče: Obojane emocije

2.    Nagrada: Dječji vrtić Opatija – Veprinac

Mentori: Doris Juračić i Mirna Martinčić. 

Naslov priče: Raskosmani lav 

3.    Nagrada: Dječji vrtić Komiža

Mentori: Nina Zanki i Tina Vučemilo. 

Naslov priče: Hudo stvor

 

POSEBNA NAGRADA: Dječji vrtić Vedri dani, Zagreb, nagrada za najbolje ilustracije

Mentori:  Marica Špoljar i Maja Listeš

Naslov priče: It’s OK to be different



 

 

Osnovne i srednje škole:



1.     Nagrada: OŠ Zmajevac, Područna škola Suza

Mentori: Ana Škaro

Naslov priče: Bird

 

2.     Nagrada: OŠ Prečko, Zagreb

Mentori: Maja Galić i Danijela Krpan

Naslov priče: Bura i dječak

 

3.     Nagrada: OŠ Ivana viteza Trnskog, Nova Rača

Mentori: Anita Malek, Ines Vidović i Ana Ćuk

Naslov priče: Priča o Ivanu

 

POSEBNA NAGRADA: I. osnovna škola Bjelovar, nagrada za najbolje ilustracije

Imena mentora: Petra Turković; Helena Gustović Ljubić

Naslov priče: Koko i Klara

IZVAN KONKURENCIJE – posebna nagrada za međunarodnu suradnju pripala je Udruzi Stvaralaštvo iz Pančeva, Srbija.

 

Priču su izradila djeca Osnovne škola „Zoran Petrović“ Sakule, Izdvojeno odjeljenje „Olga Petrov“ Baranda

Imena mentora: Lidija Cvijović, Tamara Jarić, Ema Vaić, Jelena Nedeljković

Naslov priče: Morska avantura

 

Hrvatski zastupnik za veliku nagradu europskog višejezičnog kamišibaja jest Dječji vrtić Izvor iz Zagreba. Želimo im puno sreće!

 


Od srca čestitamo svim sudionicima. Odluka je bila teška jer je svaki od pristiglih radova pokazao golem trud, talent i kreativnost. Nadamo ste da uživali u procesu stvaranja kamišibaj priča, što je vjerujemo najvažniji dio samog natjecanja, i da ćete se odazvati i sljedeće godine na novi natječaj izrade višejezičnog kamišibaja. 



 Višejezični kamišibaj međunarodni je projekt koji je pokrenula organizacija DULALA iz Francuske 2014. godine. Sudionici natječaja izrađuju kamišibaj priču u kojoj koriste četiri jezika ili narječja, s time da ti jezici mogu biti zastupljeni samo jednom riječju. 

 

Kozlići obilježili svjetski dan knjige

Novosti /

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana knjige, Kozlići su nastupili u Čazmi u Gradskoj knižnici Slavka Kolara a dan kasnije u knjižnici u Samoboru gdje su kroz kamišibaj priče učili djecu znakovni jezik. Noć knjige pokrenuta je 2012. godine, kako bi se barem na jedan dan govorilo o čaroliji stvaranja i radosti čitanja knjiga. Cilj projekta je kroz jedinstvenu manifestaciju potaknuti kulturu čitanja i uvažavanja knjige kao civilizacijskog i kulturnog dosega te dati poticaj razgovoru o statusu i važnosti knjige u suvremenom društvu. 

U program obilježavanja uključene su zainteresirane institucije: knjižnice, odgojno-obrazovne ustanove i ustanove u kulturi i znanosti, zatim nakladnici i knjižari, javne i neprofitne organizacije, organizacije lokalne samouprave, stručna udruženja i drugi pravni subjekti, a programe vezane uz knjigu i čitanje (za sve generacije) ostvaruju sami ili kroz zajedničku suradnju.

Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja, a proglašen je 1995. godine na Glavnoj skupštini UNESCO-a. Riječ je o simboličnom datumu u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega. Tom prigodom UNESCO, u suradnji s međunarodnim organizacijama koje predstavljaju tri glavna sektora knjižne industrije – izdavače, knjižare i knjižnice, odabire jedan grad kao svjetsku prijestolnicu knjige. Obilježavajući Svjetski dan knjige i autorskih prava, UNESCO poziva čitatelje, autore, prevoditelje, izdavače, nastavnike, knjižničare, javne institucije, medije, neprofitne organizacije i privatni sektor da promiču knjigu, čitanje i izdavaštvo, uz zaštitu autorskih prava.

Dan hrvatske knjige obilježava se 22. travnja odlukom Sabora Republike 

Kamišibaj na tjednu dobre dječje knjige u riječkoj regiji

Novosti /

Kamišibaj programom za djecu s teškoćama Kozlići su bili dio “Tjedna dobre dječje knjige”, najveće i središnje manifestacije dječje čitateljske kulture u riječkoj regiji.

Prema zamisli i u organizaciji Gradske knjižnice Rijeka „Tjedan dobre dječje knjige“ posvećen je kulturi čitanja od najranije dobi, razvoju kreativne pismenosti, vizualnoj kulturi i stvaranju pisanih sadržaja za djecu i mlade.

Gradska knjižnica i čitaonica „Viktor Car Emin“ Opatija i podružnice Lovran, Kastav, Matulji i Mošćenička Draga svojim raznolikim programom sudjeluovale su u obilježavanju dječjeg knjiškog tjedna. Ovogodišnja tema jest – umjetno/prirodno – dok bajkovitu notu daje obilježavanje 150. godišnjice rođenja Ivane Brlić Mažuranić. 

Kozlići su nastupili u grdskoj knjižnici u Opatiji gdje su za štičenike Udruge invalida Grada Opatije – Smajlići izveli kamišibaj priču “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”. 

Otvorene prijave za natječaj višejezičnog kamišibaja

Novosti, Uncategorized /

Pozivamo sve škole i vrtiće u Hrvatskoj, ali i sve škole stranih jezika, međunarodne vrtiće i škole te druge formalne i neformalne skupine djece da se prijave na natječaj izrade kamišibaja na više jezika. 

Ukratko, potrebno je izraditi kamišibaj priču u kojoj će biti korištena četiri jezika ili narječja, s time da ti jezici mogu biti zastupljeni samo jednom riječju. Dakle, ne radi se o prijevodu teksta na strani jezik, već korištenju raznih jezika u priči. Kamišibaj treba izraditi sukladno smjernicama za izradu kamišibaja, odnosno na kartonima veličine A3 s ilustracijom na jednoj strani, a tekstom na poleđini. Svim prijavljenima bit će poslan priručnik za izradu kamišibaja s ovim, ali i drugim smjernicama za izradu priča. Također, svim prijavljenima stoje na raspolaganju članovi udruga Kozlići i Kaleido kao podrška u izradi priča.

Kamišibaj priča mora sadržavati 8 do 14 kartona, odnosno listova i treba biti skeniran i poslan, zajedno s tekstom, na mejl udruge ne kasnije od 26. travnja 2024. godine.

Pobjednik hrvatskog natječaja dobiva kao nagradu drveno A3 kazalište ručne izrade, te besplatni nastup udruge Kozlići u prostorima škole ili vrtića. Također, pobjednik ima mogućnost dobivanja velike europske nagrade. Naime, program se održava u Hrvatskoj kao dio velike europske mreže višejezičnih kamišibaja – KAMILALA. Najbolji hrvatski kamišibaj putuje u svibnju u Pariz gdje ima šansu dobiti Grand Prix, godišnju europsku nagradu za višejezični kamišibaj. 

ZAŠTO SE PRIJAVITI?

Osim mogućnosti da osvojite drveno A3 kazalište i besplatnu kamišibaj predstavu za svoj vrtić ili školu, projekt omogućava:

  • Stvaranje pozitvnog multikulturalnog ozračja u instituciji
  • Povećanje motivacije za učenje, čitanje i kreativno izražavanje
  • Lakša komunikacija između roditelja, djece i obrazovnih struktura
  • Povećanje tolerancije na društvene, kulturne i jezične raznolikosti

ZA KOGA JE VIŠEJEZIČNI KAMIŠIBAJ?

Kamišibaj je format koji uključuje razne vrste umjetnosti, ali i komunikacijskih mogućnosti. To mu omogućuje da se obraća raznolikoj publici, od škola do bilo kojeg pedagoškog, kreativnog i razigranog okruženja. Kamišibaj je instrument koji potiče razvoj širokog spektra vještina.

  • Djeca i tinejdžeri mogu iskoristiti sudjelovanje kroz praktičnu realizaciju projekta. Oni će, kroz izradu slika i tekstova, razvijati kreativnost, poboljšati govorne vještine te se senzibilizirati za jezičnu i kulturnu raznolikost.
  • Roditelji djece mogu se uključiti ne samo prilikom izvedbe izrađenog kamišibaja već mogu sudjelovati u realizaciji (primjerice kao izvorni govornici jezika koji se koristi)
  • Stručnjaci u obrazovanju dobivaju uvid u novi dinamičan i fleksibilan alat koji potiče i promiče jezično i transverzalno učenje

KAKO SE PRIJAVITI?

Za prijavu na natječaj potrebno je prvo se registrirati na sljedećem formularu:

https://forms.gle/9ovDD7RVbG1HVumcA

Svim prijavljenima bit će poslan priručnik za izradu kamišbaja te pružena sva potrebna podrška oko izrade kamišibaja.

Kozlići na Interliberu

Novosti /

Više od 1000 djece posjetilo je kutak Interlibera koje je organiziralo Ministarstvo kulture i medija RH. Riječ je o „štandu“ nacionalnog programa poticanja čitanja: Rođeni za čitanje. Bilo je to mjestu gdje su se knjige pretvarale u kazalište predstave, a od jutra do mraka čuo se zvuk dječjeg smjeha. 

U sklopu nastupa na Interliberu dvije su slikovnice iz programa pretvorene u predstave. Knjigu „Bebe su super“ odlično je uprizorila i režirala Morana Dolenc iz Lutkarske organizacije koju fakat trebamo – Loft. 

Kozlići su, pak, uglazbili i u kamišibaj format pretvorili slikovnicu „Moj medo“, autorice i ilustratorice Ivane Musić. 

Dvije su predstave bile na programu Interlibera svaki dan u 11 i u 18 sati te su za djecu bile potpuno besplatne.  Pored predstava djeca su uživala u likovnim radionicama te besplatnim bojankama i knjigama za rano poticanje čitanja. 

Program Rođeni za čitanje na nacionalnoj razini provodimo u suradnji s Ministarstvom zdravstva, uz podršku Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju.

2. Festival kamišibaj kazališta

Novosti /

Nakon uspješnog prošlogodišnjeg prvog Festivala, zadovoljstvo nam je pozvati vas na drugi Festival posvećen kamišibaj kazalištu pod nazivom “Priče iz(van) okvira”. Ova tradicijska tehnika potječe iz Japana, a radi se o pripovijedanju uz pomoć slika. Naziv je nastao od riječi kami što znači papir i šibaj što znači gledalište ili kazalište, pa se naziva i kazalištem od papira.

I ove godine pripremili smo niz raznovrsnih događanja: edukaciju za odgojitelje i nastavnike, pričaonice i radionice za vrtićke i školske grupe te čak dvije revije pripovijedanja za građanstvo. Pričat će se japanske priče, ali i priče suvremenih hrvatskih autora i ilustratora te poznate svjetske književne uspješnice prilagođene za kamišibaj format.

PROGRAM

Četvrtak 9. studenog 2023.

10.00 – 11.00  ZNAK – Znakovni kamišibaj

Izvedba kamišibaj priče uz prijevod na hrvatski znakovni jezik i radionica znakovnog jezika za djecu osnovnih škola

Izvedba: Vera Pfaff, Udruga Kozlići; prijevod: Iwa Dugač, Udruga Zaželi

13.30 – 15.30 – Zagrli me pričom/ modul: Kako samostalno izraditi kamišibaj priču

Edukacija za učitelje i pedagoge o korištenju kamišibaja u radu s djecom

Izvodi: Iva Nemec, Udruga Kaleido

15.30 – 16.15– Priče od papira: Kamišibaj kao kreativni alat za djecu i odrasle

Predstavljanje priručnika „Kamišibaj početnica“ za upoznavanje s formatom kamišibaj kazališta

Sudjeluju: Iva Nemec, autorica; Maša Rimac Jurinović, urednica; Vera Pfaff, voditeljica projekta Višejezični kamišibaj

Petak 10. studenog 2023.

10.00 – 11.00 – Ježeva kućica

Kamišibaj priča i interdisciplinarna radionica za djecu osnovnih škola

Tekst: Branko Ćopić; ilustracije: Nikolina Manojlović Vračar; izvode: Vera Pfaff i Relja Dušek, Udruga Kozlići; radionica: WoWi – obrt za ručnu izradu mozgalica

11.30 – 12.30 – Priče iz Zemlje izlazećeg sunca

Izvedba japanske kamišibaj priče uz radionicu origamija za učenike osnovnih škola

Izvodi: Silvia Vrsalović, viša kustosica pedagoginja, Etnografski muzej

Subota 11. studenog 2023. godine

11.00 – Revija kamišibaj priča

Uzrast 3+

Izvode: Dolores Bujas, Relja Dušek, Tatjana Grabrijan (SLO), Breda Kočevar (SLO), Darko Kočevar (SLO),  Ana Malnar, Iva Nemec, Vera Pfaff, Maja Trupčević i drugi

16.00 – Revija kamišibaj priča

Uzrast 10+

Izvode: Relja Dušek, Tatjana Grabrijan (SLO), Breda Kočevar (SLO), Darko Kočevar (SLO), Nikolina Manojlović Vračar, Matilda Marković, Blaženka Mavrić Vadlja, Srebrenka Peregrin, Vera Pfaff i drugi

Sudjelovanje na edukaciji za učitelje i pedagoge „Zagrli me pričom“ je besplatno, a za ostale programe plaća se samo ulaznica za muzej.

Za sudjelovanje u svim programima potrebna je prijava na edukacija@emz.hr .

Kreće drugo izdanje Festivala “Jednaki u kulturi”

Novosti /

Centar mladih Ribnjak i udruga Kozlići se drugim po redu festivalom JEDNAKI U KULTURI pridružuju opsežnoj gradskoj manifestaciji Artupunktura*. I ove godine se bavimo promicanjem jednakosti u povezivanju svih pojedinaca kroz kulturu i umjetnost, a posebna tema je: PRAVO NA JEZIK. Našim dvotjednim programom posebno smo usmjereni prema djeci i odraslima pripadnicima raznih ranjivih društvenih skupina, ali se trudimo i senzibilizirati građane Zagreba prema svemu što podrazumijeva jednakost u kulturi i ranjivost u društvenom ali i umjetničkom kontekstu. 

Od petka 13. listopada do petka 27. listopada u Centru mladih Ribnjak, ali i na drugim lokacijama održat će se raznovrsni kulturno-umjetnički programi.

Festival otvara u petak 13.10. u 18h i u subotu 14.10 u 18h predstava „Sve što jedna država želi“ koja će se izvesti u parku i na Sceni Ribnjak. Radi se o neobičnoj međunarodnoj suradnji nastaloj kroz projekt Rezidencija Ribnjak. Predstava se rodila iz umjetničke suradnje i zajedničkog istraživanja hrvatskih umjetnica, Dore Kokolj, Mie Štark i Lucije Klarić te kongoleških umjetnika s pariškom adresom Fabe Beaurel Bambi i Aipeur Foundou. Multikulturalni kolektiv sastavljen od glazbenika, plesača i plesačica te dramaturginje najavljuje predstavu kao pokušaj zamišljanja „Malembezije“, zemlje novih ideala i običaja, fluidnih granica i spontanog jezika.

Program JEDNAKIH U KULTURI nastavljamo nizom radionica i kamišibaj predstava koje su prilagođene djeci s invaliditetom, a služe i kao način za senzibilizaciju javnosti. Po zagrebačkim osnovnim školama održavat ćemo radionice „Inkluzivnog bontona“ koji ima za cilj promijeniti perspektivu učenicima pri susretu s osobama s određenim invaliditetom, prvenstveno sa slijepima i slabovidnima. Bit će organizirani i programi na znakovnom jeziku, ali i programi učenja znakovnog jezika. Nakon pričanja priča, predstava i koncerata koji će biti prilagođen djeci s teškoćama uvijek slijedi radionica u kojoj djeca i aktivno sudjeluju u izradi, izvedbi i stjecanju novih vještina.

Tema ovogodišnjeg festivala je pravo na jezik. Pravo na jezik umjetnosti ali i pravo na materinji jezik svakog čovjeka. Zato u subotu 21. listopada u 10:30h organiziramo na Ribnjaku Jezični sajam. U ovo razigrano jutro na Ribnjaku pozivamo sve građane na kavu i pecivo, da se pridruže predstavljanjima jezika raznih nacionalnih manjina koje žive u Zagrebu i da potom u 12:00 poslušaju Inkluzivni okrugljak na kojem ćemo govoriti o ovogodišnjoj temi. 

Ovogodišnje JEDNAKE U KULTURI završavamo daleko od Ribnjaka, u Travnom, gdje umjetnici ovogodišnje Artupunkture Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo 26. i 27. listopada provode posebnu radionicu  „Šahtofonski orkestar za mlade“  s učenicima OŠ Gustava Krkleca. Škola je inače ovogodišnja dobitnica Nagrade Grada Zagreba zbog svog rada u području integracije.

Program festivala:

PETAK 13. LISTOPADA

u 18.00, Centar mladih Ribnjak

Centar za dramsku umjetnost / Sve što jedna država želi

Predstava

Glazba: Fabe Beaurel Bambi; Izvedba i koreografija: Aipeur Foundou, Dora Kokolj i Mia Štark; produkcija i dramaturgija: Lucija Klarić

Predstava nastala iz umjetničke suradnje i zajedničkog istraživanja hrvatskih umjetnica, Dore Kokolj, Mie Štark i Lucije Klarić te kongoleških umjetnika s pariškom adresom Fabe Beaurel Bambi i Aipeur Foundou. Multikulturalni kolektiv sastavljen od glazbenika, plesača i plesačica te dramaturginje iznjedrio je putujuću predstavu koja vodi publiku u razgledavanje kulture, običaja i teritorija imaginarne zemlje “Malembezije”. S pretpostavkom da su svi konstrukti naše moderne civilizacije svoje ishodište pronašli u igri i postavljanju arbitrarnih pravila (J.Huizinga), reprezentativni odbor “Malembezije” na ludistički i humoran način pokazuje kako je “jednostavno” izgraditi svoju državu prema vlastitim afinitetima. “Sve što jedna država želi” je tako prvo javno predstavljanje novostvorene države u kojoj je osnovni princip življenja “malembe” ili prevedeno na hrvatski “lagano” , a koja se otvoreno i gotovo naivno opire ideji kolonijalističkog svijeta s utvrđenim granicama.

SUBOTA 14. LISTOPADA

u 18.00, Centar mladih Ribnjak

Centar za dramsku umjetnost / Sve što jedna država želi

Predstava

PONEDJELJAK 16. LISTOPADA

u 8.50 u OŠ Matka Laginje i u 10.30, Centar mladih Ribnjak, Izvedbe za osnovne škole

Udruga Kozlići / Uljuđeni vuk

Kamišibaj predstava s prijevodom na znakovni jezik i radionica Početnica znakovnog jezika

 Teskt: Beckky Bloom i Pacal Biet; Ilustracije: Mira Lončar; izvedba: Vera Pfaff, prijevod na HZJ i voditelj radionice znakovnog: Iwa Dugač

Pričamo kamišibaj priču koja je nastala na temelju poznate dječje slikovnice uz prijevod na hrvatski znakovni jezik. Kako se na znakovnom jeziku kaže vuk, knjiga, škola ili krava? Naučite to i još ponešto uz Početnicu hrvatskog znakovnog jezika Udruge Kozlići.

UTORAK 17. LISTOPADA

u 9.00, Centar za odgoj i obrazovanje Tuškanac, Izvedba za djecu s teškoćama u razvoju

Udruga Kozlići / Ptica rugalica

Kamišibaj predstava i likovna radionica

Tekst: Ljerka Rebrović, Ilustracije: Ivana Pipal; Adaptacija teksta, glazba: Vera Pfaff; Izvode: Vera Pfaff i Relja Dušek

Jedna ptica ara pobjegne iz zoološkog vrta, preleti cijeli grad, i sjedne na granu velike šume. Gleda oko sebe, ali ne vidi niti jednu drugu papigu. Vidi zato razne druge životinje kojima se svima stane rugati jer su dugouhe, buljooke, bodljikave, debele ili spore. Na kraju, ipak, nauči da se nije lijepo rugati, ali i da izgled nije važan.

SRIJEDA 18. LISTOPADA

U 9.00, Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Medveščak, odjel za djecu i mlade, Zvonimirova 17

Udruga Kozlići/ Lanina škola

Premijerna izvedba kamišibaj predstave i razgovor s autoricom priče

Tekst: Mirna Brođanac; Ilustracije: Ivana Guljašević; glazba: Vera Pfaff; Izvode: Vera Pfaff i Relja Dušek

Premijerno na festivalu „Jednaki u kulturi“ prikazujemo kamišibaj priču Lanina škola, spisateljice Mirne Brođanac. Lana kreće u školu, ali njoj je to posebno uzbudljivo jer je u školi ona jedina koja je u invalidskim kolicima. Hoće li prevladati strah od novih početaka ili pak uzbuđenje, poslušajte u priči!

ČETVRTAK 19. LISTOPADA

U 9.30, Centar za odgoj i obrazovanje Tuškanac

Centar UP2DATE / BAŠ SMO COOL TAKO JEDNAKI, A TAKO RAZLIČITI! Inkluzivni bonton

Radionica/igraonica

Autorica i izvoditeljica radionice: Gordana Glibo

Kroz igru i rješavanje zadataka djeca uče o tomu što nas čini jednakim, a što različitim, zatim imamo li svi neke poteškoće i kako ih komunicirati i što zapravo znači ravnopravnost.

PETAK 20. LISTOPADA

U 8.00, OŠ MATKA LAGINJE

Centar UP2DATE / BAŠ SMO COOL TAKO JEDNAKI, A TAKO RAZLIČITI! Inkluzivni bonton

Radionica/igraonica

U 10.30, Centar mladih Ribnjak

Centar UP2DATE / BAŠ SMO COOL TAKO JEDNAKI, A TAKO RAZLIČITI! Inkluzivni bonton

Radionica/igraonica

SUBOTA 21. LISTOPADA

U 10.30, Centar mladih Ribnjak

Jezični sajam

Sajam jezika koji se govore u Zagrebu

Dođite u subotu na Ribnjak popiti kavicu i porazgovarati. Ali ne na hrvatskom, već na kineskom, češkom ili znakovnom jeziku. Naučite pokoju novu riječ, pročitajte pjesmu na stranom jeziku ili pak poslušajte priču s prijevodom. 

SUBOTA 21. LISTOPADA

U 12.00, Centar mladih Ribnjak

Inkluzivni orkugljak

Okrugli stol

Ove je godine tema festivala – jezik. Ista je tema i našeg okruglog stola. Zašto je važno učiti materinji jezik, koji se sve jezici govore u Zagrebu, koliko je važno slušati priče i gledati filmove na stranim jezicima? Teme su o kojima će razgovarati stručnjaci, jezikoslovci i pojedinci kojima se život vrti oko jezika, materinjeg ili stranog.

ČETVRTAK 26. LISTOPADA – PETAK 27. LISTOPADA

U 13.00, dvodnevni program u OŠ Gustava Krkleca

D.B.Indoš i T.Vrvilo / ŠAHTOFONSKI ORKESTAR ZA MLADE: Šahtofonja Žubor života

Interaktivna radionica za djecu

Autori i voditelji radionice: Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo

Radionice Šahtofonije za djecu i mlade pripremaju se i izvode na autentičnim instrumentima s oprugama – Šahtofonima, tajnovitom muzičkom stroju vizualnog umjetnika i performera Damira Bartola Indoša, uz instrukcije za njihovu primjenu na ručno izrađenim grafičkim kolorističkim partiturama za vokalno-instrumentalne Šahtofonije. Šahtofon za djecu i mlade je jedinstven model muzičkog stroja za umjetnost buke čija je tajna u kolektivnoj mreži okomito nategnutih opruga različitih promjera pričvršćenih u zvučnoj kutiji za prijenos vibracija s metalnim šaht poklopcem. Na partiturama i njihovoj izvedbi za glasove i opružnu glazbu rade umjetnici Damir Bartol Indoš i Tanja Vrvilo, pripremajući različite poetske materijale za upoznavanje djece i mladih s umjetničkim istraživanjem i načinima izvođenja proširenog zvuka, glasa i tijela u različitim oblicima suvremene umjetnosti i kulture. Projekt aktivno uključuje djecu i mlade u suvremeno stvaralaštvo umjetnosti i kulture. Polaznici Šahtofonskog orkestra pripremaju koncert koji postaje interaktivna prezentacija u kojoj sami prenose radioničko iskustvo stvaranja i izvođenja vokalnih i instrumentalnih partitura svojim slušateljima i gledateljima.

Obrazovanje i inkluzija

Novosti /

Opća skupština Ujedinjenih naroda je 24. siječnja označila kao Međunarodni dan obrazovanja kako bi naglasila važnost obrazovanja u društvenom razvoju. Ovaj dan ima za cilj proslaviti ulogu obrazovanja u promicanju mira i razvoja te istaknuti njegovu ključnu ulogu u ljudskom i društvenom razvoju. Obrazovanje bi trebalo biti univerzalno dostupno, potpuno i oslobođeno od bilo kakvih ideoloških utjecaja. Poučavanje o vrijednostima ne bi smjelo biti izdvojeno iz društvenog konteksta u kojem se provodi. Obrazovanje je čvrsto utemeljeno na vrijednostima i ne može opstati bez njih.

UNESCO nas upozorava da bez uključivog i pravednog kvalitetnog obrazovanja i mogućnosti za sve, zemlje neće uspjeti postići rodnu ravnopravnost i prekinuti začarani krug siromaštva koji pogađa milijune djece, mladih i odraslih. Trenutne brojke su alarmantne: 262 milijuna djece i mladih u svijetu ne pohađa školu, 617 milijuna djece i adolescenata nema osnovno matematičko znanje, manje od 40% djevojčica u podsaharskoj Africi završava nižu srednju školu, a oko 4 milijuna djece izbjeglica je lišeno obrazovanja. To je kršenje njihovog temeljnog prava na obrazovanje, što je apsolutno neprihvatljivo. UNESCO stoga poziva vlade i partnere da postave univerzalno kvalitetno obrazovanje kao svoj najvažniji prioritet.

Obrazovanje mora biti nacionalni interes svake zemlje, iznad političkih i ideoloških podjela. Primjeri prosvjeda, kao što su oni u Hrvatskoj, jasno ističu koliko je obrazovanje važno za građane. Razvijene zemlje prepoznaju važnost obrazovanja kao ključa svog razvoja, potičući kontinuirano učenje tijekom cijelog života.

Obrazovanje mora biti prioritet širom svijeta, dostupno svima, jer samo obrazovani pojedinci mogu aktivno doprinijeti društvenim aktivnostima. Obrazovanje nije samo stjecanje stručnih znanja, već i razvoj osobnosti, moralnih vrijednosti i društvene odgovornosti. Ono predstavlja temelj za izgradnju bolje budućnosti i ključnu komponentu života svakog pojedinca.

Članak 24. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom

Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) donosi značajne smjernice i norme koje se tiču obrazovanja osoba s invaliditetom. Članak 24. ove Konvencije posebno naglašava pravo na inkluzivno obrazovanje za sve osobe s invaliditetom. U ovom članku, razmotrit ćemo što to inkluzivno obrazovanje znači i koje su ključne mjere koje vlade trebaju poduzeti kako bi ga osigurale.

Što je inkluzivno obrazovanje?

Konvencija UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) priznaje pravo svih osoba s invaliditetom na inkluzivno obrazovanje. No, što točno znači inkluzivno obrazovanje i koje su potrebne mjere za njegovo ostvarivanje? Svako dijete ima pravo na obrazovanje, bez obzira na svoje osobne sposobnosti i potrebe. Konvencija jasno ističe da inkluzivno obrazovanje predstavlja temeljno ljudsko pravo za svako dijete s teškoćama u razvoju. Inkluzivno obrazovanje obuhvaća stvaranje obrazovnog sustava koji integrira sve učenike, bez obzira na njihove sposobnosti ili potrebe, na svim razinama obrazovanja, uključujući predškolsko, osnovno, srednje, više i visoko obrazovanje, strukovno obrazovanje te cjeloživotno obrazovanje.

Ključna razlika između inkluzivnog obrazovanja i drugih pristupa leži u tome što inkluzija zahtijeva potpunu prilagodbu obrazovnog okoliša, metoda, kurikuluma i praksi kako bi se omogućilo svim učenicima pristup obrazovanju bez ikakve diskriminacije.

Odbor za prava osoba s invaliditetom, međunarodno tijelo osnovano radi praćenja provedbe CRPD-a od strane vlada, izradio je Opći komentar o obrazovanju – dokument koji tumači što predstavlja inkluzivno obrazovanje i detaljno upućuje na korake koje vlade moraju poduzeti kako bi osigurale njegovo ostvarenje.

Inkluzivno obrazovanje, kako ga definira CRPD, odnosi se na sustav obrazovanja koji uključuje sve učenike, bez obzira na njihove sposobnosti ili potrebe, na svim razinama obrazovanja – od predškolskog do visokog obrazovanja, strukovnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja. To je osnovno ljudsko pravo za svako dijete i mladu osobu s teškoćama u razvoju ili invaliditetom, a važno je razumjeti što inkluzivno obrazovanje jest i što nije.

Inkluzivno obrazovanje nije isključivanje, segregacija ili integracija. Isključivanje znači uskraćivanje pristupa obrazovanju u potpunosti. Segregacija podrazumijeva obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju u odvojenim i prilagođenim okruženjima, izolirano od učenika bez teškoća. Integracija, s druge strane, uključuje učenje učenika s teškoćama u redovnim obrazovnim ustanovama bez prilagodbe, gdje se od učenika s teškoćama očekuje da se prilagode postojećem sustavu. Inkluzija je potpuno različita – obrazovna okruženja su prilagođena svim učenicima, uklanjajući sve prepreke, kako fizičke tako i društvene, što ih čini dostupnima svima bez diskriminacije.

Zašto je inkluzivno obrazovanje važno? Inkluzivno obrazovanje promiče puni razvoj svih sposobnosti i potencijala djece s teškoćama u razvoju, podržava njihovo potpuno sudjelovanje u društvu, te im omogućuje razumijevanje ljudskih prava, različitosti, tolerancije i poštivanja okoliša. Inkluzivni pristup omogućuje svim učenicima bolje učenje i razvoj njihovih vještina i potencijala te posljedično omogućava osobama s invaliditetom da postanu produktivni članovi društva, doprinoseći ekonomskom razvoju.

Glavni zaključci i ciljevi Članak 24. Konvencije o pravima osoba s invaliditetom 

  • Osobe s invaliditetom moraju imati pristup obrazovanju bez ikakve diskriminacije i na osnovi jednakosti. To uključuje pravo da ne budu odvojena od drugih učenika i pružanje svih potrebnih podrška kako bi se uklonile prepreke, uključujući pravne, fizičke, komunikacijske, jezične i društvene prepreke.
  • Obrazovanje treba poticati puni razvoj svih sposobnosti i potencijala osoba s invaliditetom, podržavati njihovo punopravno sudjelovanje u društvu te im omogućiti razumijevanje ljudskih prava, različitosti, tolerancije i poštivanja okoliša.
  • Djeca s invaliditetom nikada ne smiju biti isključena iz općeg obrazovnog sustava. Svaki zakon koji ograničava njihov pristup mora biti ukinut.
  • Osobe s invaliditetom moraju imati pristup inkluzivnom, kvalitetnom i besplatnom osnovnom i srednjem obrazovanju u svojim zajednicama. To uključuje pristupačnost školskih zgrada, prijevoza, igrališta, obrazovnih materijala i metoda, te “razumnu prilagodbu” kako bi im se pomoglo da se obrazuju ravnopravno s drugima. 

Obrazovanje je temeljno ljudsko pravo, ključ koji otvara vrata razvoju i napretku pojedinaca i društava. Ovo ljudsko pravo, priznato od strane UN-ove Opće skupštine i UNESCO-a, naglašava važnost obrazovanja kao sredstva za ostvarivanje punog ljudskog potencijala.

Obrazovanje kao ljudsko pravo znači da svaka osoba, bez obzira na svoj rod, dob, etničku pripadnost, socioekonomski status, invaliditet ili bilo koji drugi faktor, ima pravo na pristup kvalitetnom obrazovanju. To uključuje pristup osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, kao i cjeloživotnom učenju. Bez obrazovanja, pojedinac je lišen mnogih prilika i resursa potrebnih za osobni razvoj, ekonomski napredak i aktivno sudjelovanje u društvu.

Obrazovanje također igra ključnu ulogu u promicanju drugih ljudskih prava, uključujući pravo na rad, pravo na zdravlje i pravo na sudjelovanje u političkom procesu. Osobe koje su obrazovane imaju bolje šanse za zapošljavanje, bolje razumijevanje svojih zdravstvenih potreba te su sklonije aktivnom građanstvu i promicanju pravde.

Kako bi se osiguralo da obrazovanje postane dostupno svima kao ljudsko pravo, vlade i međunarodne organizacije rade na uspostavi politika i programa koji promiču inkluzivnost, pristupačnost i kvalitetu obrazovanja. Ovaj kontinuirani napor odražava duboko uvjerenje da obrazovanje nije samo privilegija, već temeljna vrijednost koja doprinosi boljem i pravednijem svijetu za sve. Kroz projekt „Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije“ želimo osnažiti osobe s invaliditetom za zauzmu svoj stav u društvu i da se izbore za svoja prava. 

Projekt provode Udruga Zaželi, Centar za razvoj vrijednosti, Kozlići-udruga za promicanje kulture i Udruga (na)gluhih osoba Videatur.

Projekt „Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije” je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova..

Inkluzivno društvo za osobe s invaliditetom: Izazovi i napredak u Republici Hrvatskoj

Novosti /

Postignuti napredak prema stvaranju inkluzivnog društva zahtijeva usklađenost svih sektora društva te promoviranje jednakosti i raznolikosti. Osobe s invaliditetom zaslužuju pristup svim aspektima života, podršku i razumijevanje svoje okoline te priliku za ostvarivanje svojih punih potencijala kao vrijedni članovi zajednice. Povijesni trenutak, kada govorimo o pravima osoba s invaliditetom, dogodio se u New Yorku 13. prosinca 2006. kada je donesena Konvencija o pravima osoba s invaliditetom i njezin Fakultativni protokol. Republika Hrvatska se priključila toj inicijativi potpisivanjem Konvencije 30. ožujka 2007. godine, a potom i usvajanjem Zakona o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola.

Ovaj ključni korak postavlja okvir za zaštitu prava osoba s invaliditetom, uključujući one s oštećenjem vida ili sluha, unutar zemlje. U modernom kontekstu, razlikujemo tri osnovna modela razumijevanja invaliditeta: medicinski model, socijalni model i model ljudskih prava. Prema medicinskom modelu, invaliditet je osobni problem izazvan bolešću ili ozljedom koji zahtijeva medicinsku intervenciju. Socijalni model prepoznaje utjecaj okoline na oblikovanje invaliditeta dok je Konvencija o pravima osoba s invaliditetom značajno je preokrenula perspektivu, prelazeći na pristup temeljen na ljudskim pravima i socijalnom modelu.

Republika Hrvatska je među pionirima u potpisivanju i ratifikaciji Konvencije, postavljajući osnove za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava osoba s invaliditetom. Ipak, unatoč napretku u razumijevanju invaliditeta, još uvijek postoje prepreke za njihovu punu integraciju poput stigmatizacije i negativnih stavovi društva koji predstavljaju značajne izazove. Kroz usvajanje modela ljudskih prava i socijalnog modela, mnogi dokumenti su razvijeni kako bi podržali pristup socijalnim pravima, inkluziji i jednakosti za osobe s invaliditetom.

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom promovira prihvaćanje jednakih i neotuđivih prava svih članova zajednice, uključujući osobe s invaliditetom. Ipak, nedavna istraživanja ukazuju na nedosljednu primjenu Konvencije, posebno u području podizanja svijesti i pristupačnosti. Republika Hrvatska se suočava s izazovima u ostvarivanju prava osoba s invaliditetom, s nedostatkom svijesti i opće pristupačnosti kao svakodnevnim preprekama.

Važno je stvarati inkluzivno društvo kroz suradnju svih sudionika i uklanjanje fizičkih, komunikacijskih i socijalnih barijera. Unapređenje skrbi, provođenje zakonodavstva i podizanje svijesti ključno je za stvaranje jednakosti, dostojanstva i mogućnosti za sve osobe, uključujući osobe s invaliditetom. Iako su postignuti koraci, potrebno je kontinuirano raditi kako bi se osigurala puna integracija i prava osoba s invaliditetom.

Osobe s invaliditetom i dalje se suočavaju s izazovima u raznim sferama života. Nedavna istraživanja (Uključenost osoba s invaliditetom u zajednicu) otkrila su da postoji znatno nezadovoljstvo u vezi sa različitim aspektima skrbi koje osobe s invaliditetom primaju od države. Skoro polovina ispitanika je ocijenila te usluge kao relativno loše, a četvrtina čak kao jako loše. Ova negativna percepcija ukazuje na hitnu potrebu za unaprjeđenjem kvalitete pružene skrbi.

Dodatno, postoji velika diskrepancija između zakonodavnog okvira i njegove implementacije. Prema rezultatima, preko 80% ispitanika smatra da se zakoni o pravima osoba s invaliditetom ne provode u praksi. Ova neusklađenost značajno utječe na kvalitetu života i participaciju osoba s invaliditetom. Također, 8 od 10 ispitanika osjeća nedostatak informacija o vlastitim pravima koje dolaze od strane državnih institucija.

S druge pak strane sposobnost praćenja vijesti i korištenja društvenih mreža ukazuje na aktivnu ulogu osoba s invaliditetom u digitalnom društvu. Velik broj ispitanika prati vijesti o događanjima u svojoj zajednici i komunicira putem društvenih mreža. To ukazuje na važnost digitalnih platformi kao načina za povećanje participacije osoba s invaliditetom pogotovo u sferi aktivnog građanstva i ostvarivanja svojih prava.

Unatoč napretku, i dalje značajnom broju osoba s invaliditetom je onemogućeno sudjelovanje u različitim inicijativama ili događajima, a značajan broj njih je iskusio diskriminaciju. Ovo ukazuje na potrebu za kontinuiranim naporima kako bi se osigurala potpuna integracija i jednakost.

Udruge osoba s invaliditetom imaju važnu ulogu u pružanju podrške i zastupanju njihovih interesa. U navedenom istraživanju većina ispitanika osjeća da su udruge učinile pozitivan doprinos u njihovim životima, posebno kroz pružanje informacija, savjeta i organiziranje različitih događanja.

Kako bi se postigla stvarna inkluzija i jednakost za osobe s invaliditetom, ključno je uložiti napore u podizanje svijesti, unapređenje zakonodavstva te osiguranje pristupačnosti u svim aspektima društva. Ovo zahtijeva suradnju vlade, organizacija civilnog društva, privatnog sektora i same zajednice. Samo kroz zajedničke napore može se ostvariti značajan napredak prema stvaranju društva u kojem su prava i potrebe osoba s invaliditetom istinski poštovane i ostvarene.

Cilj je to i  Udruge Zaželi i projekta koji provodi u partnerstvu s udrugom Centar za razvoj vrijednosti, Kozlići-udruga za promicanje kulture i udruga (na)gluhih osoba Videatur. Projekt “Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije” je podržan sa 28,298.20€  financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.

Osnaživanje osoba s invaliditetom: Uloga društva, obrazovanja i organizacija civilnog društva

Novosti /

Društveni odnos prema osobama s invaliditetom dinamično se mijenja, reflektirajući šire društvene transformacije i evoluciju stavova prema manjinskim grupama. Analizom zakona koji su regulirali položaj osoba s invaliditetom možemo jasno uvidjeti ove promjene. Kroz povijest su osobe s invaliditetom bile gotovo “nevidljive” društvu, a zakoni su ih rijetko spominjali.

Razvoj zakonodavstva i promjena paradigme

Vremenom, ideja jednakih prava za osobe s invaliditetom dobivala je na težini. Mnogi zakoni i strategije usmjerene su na smanjenje diskriminacije i podršku socijalnom modelu podrške. Zakonski okvir za prava osoba s invaliditetom igra ključnu ulogu u stvaranju jednakosti, pravednosti i uklanjanju stereotipa, omogućujući potpuni pristup, sudjelovanje i doprinos društvu.

No, iako postoje zakoni koji štite prava osoba s invaliditetom, ostvarivanje tih prava često nailazi na prepreke. Nedostatak resursa i organizacijskih mogućnosti ograničavaju pristup podršci. Česta nepodudaranja između zakona i podzakonskih akata stvaraju neravnotežu i obeshrabruju osobe s invaliditetom u ostvarivanju svojih prava.

Promjena percepcije i osnaživanje

Osim pravnih aspekata, negativni stavovi društva, uključujući stručnjake, mogu otežati osnaživanje osoba s invaliditetom. Promjena percepcije sudjelovanja u građanskim i političkim procesima kao prava koje konzumiraju pridonosi njihovom osnaživanju. Potreba za promjenom paradigme od pasivnih primatelja pomoći prema aktivnim sudionicima postaje jasna.

Osnaživanje kroz obrazovanje

Ideja osnaživanja osoba s invaliditetom u smislu samozastupanja prisutna je već dulje vrijeme. Osnaživanje u kontekstu edukacijske i rehabilitacijske prakse omogućava informirane izbore, preuzimanje rizika te stjecanje kontrole. Kada govorimo o kvalitetnom i sustavnom osnaživanju ono počinje tijekom školovanja te zahtijeva promjene na svim razinama obrazovnog sustava kako bi se osigurali optimalni uvjeti za svakog učenika, osobito onih s invaliditetom.

Uvjeti i situacija unutar hrvatskog obrazovnog sustava postavljaju ozbiljne izazove za ostvarivanje procesa osnaživanja mladih osoba s invaliditetom. Nedostatak adekvatnih resursa, nedovoljna prilagodba nastavnih programa i nedostatna podrška učiteljima često čine da se potrebe i potencijali ovih mladih osoba ne ostvaruju u potpunosti unutar okvira obrazovanja. S obzirom na te okolnosti, suradnja između obrazovnog sustava i organizacija civilnog društva postaje ključna.

Uloga organizacija civilnog društva 

Jasno je da se sveobuhvatno osnaživanje mladih osoba s invaliditetom, na žalost, ne može isključivo očekivati od obrazovnog sustava. Upravo zato organizacije civilnog društva postaju ključan čimbenik u premošćivanju ovog jaza. One imaju sposobnost pružanja podrške, edukacije i osposobljavanja mladih osoba s invaliditetom izvan okvira formalnog obrazovanja.

Organizacije civilnog društva imaju određene specifične kapacitete i resurse potrebne za kreiranje specijaliziranih programa, radionica, seminara te pružanje mentorstva koje će se fokusirati na razvoj vještina donošenja odluka, građanskog angažmana i zagovaranja. Ova vrsta podrške ne samo da će pridonijeti osnaživanju mladih osoba s invaliditetom, već će im omogućiti da aktivno sudjeluju u društvu i utječu na promjene koje su bitne za njih.

Osim toga, organizacije civilnog društva igraju važnu ulogu u senzibiliziranju šire javnosti o potrebama i pravima mladih osoba s invaliditetom. Kroz svoje aktivnosti, kampanje i zagovaranje, one mogu podići svijest o važnosti inkluzivnosti, ravnoteže moći te sudjelovanja svih članova društva, bez obzira na njihove sposobnosti.

Integracija specijaliziranih programa osnaživanja u školske kurikulume, zajedno sa podrškom koju pružaju organizacije civilnog društva, može stvoriti sveobuhvatan okvir za osnaživanje mladih osoba s invaliditetom. Ovakav integrirani pristup osigurat će da se ne samo njihove potrebe zadovolje, već da i njihov glas odjekne u društvu, doprinoseći tako većoj inkluzivnosti i raznolikosti.

Upravo je to cilj projekta koji provodi Udruga Zaželi, Udruga Centar za razvoj vrijednosti i Kozlići- – udruga za promicanje kulture.

Projekt “Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije” koji je podržan sa 28,298.20€  financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.

Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije 

Novosti /

Obavještavamo sve zainteresirane da kao partneri na projektu “Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije“ u suradnji s organizacijama iz konzorcija, provodimo volonterski program s ciljem diseminacije rezultata provedenih aktivnosti. Želimo omogućiti organizacijama koje rade s mladima i djecom pripadnicima marginaliziranih skupina da se uključe i ostvare pozitivan utjecaj na svoje članove i zajednicu.

Za potrebe diseminacije projektnih rezultata predviđena je aktivnost pod nazivom: „Samostalno zagovarajmo svoja prava“ u sklopu koje educirani volonteri uključeni u projekt održavaju treninge u 5 organizacija civilnog društva koje okupljaju mlade pripadnike ranjivih skupina. Trening je razvijen od strane stručnjaka iz partnerskog konzorcija, a testiran je u COO Vinko Bek koji su ga ocijenili iznimno uspješnim.

Cilj treninga je educirati mlade osobe, pripadnike ranjivih skupina, kako prepoznati, osvijestiti i zagovarati svoja prava, ali i ojačati predstavnike samih organizacija, kako bi iste mogle samostalno provoditi ovakav program u budućnosti

Kroz provedbu treninga u Vašim organizacijama, želimo ojačati kapacitete iz područja aktivnog građanstva te potaknuti aktivno sudjelovanje. Time se nadamo da ćete u budućim građanskim aktivnostima imati veći potencijal uključiti i svoje članove-pripadnike marginaliziranih skupina kao aktivne sudionike, pružajući im priliku da se izraze i doprinesu zajednici.

Kako bismo podržali sve organizacije i zainteresirane pojedince, razvili smo digitalni priručnik programa treninga. Taj priručnik bit će dostupan predstavnicima svih organizacija koje žele saznati više o našem programu. Vjerujemo da će ova inicijativa pružiti dodatnu podršku i osnažiti rad organizacija u području građanske participacije.

Osim priručnika, organizacije iz našeg konzorcija spremne su podijeliti svoje znanje i iskustvo kako bismo dodatno ojačali sektorsku suradnju unutar zajednice. 

Želimo Vas pozvati da se prijavite za sudjelovanje u ovim aktivnostima!

Ako postoji interes za provođenje treninga i diseminaciju rezultata u vašoj organizaciji, molimo Vas da se prijavite putem sljedećeg linka: https://forms.gle/f4zpQpwFAPmBy9LC8

Vaša prijava će nam pomoći u kvalitetnijoj organizaciji i realizaciji ovih aktivnosti.

Također, za bilo kakva pitanja i nedoumice možete nam se javiti putem e-mail adrese: zazeli.veronika@gmail.com

Vjerujemo da će ova suradnja biti korisna za vašu organizaciju i da ćemo zajedno postići pozitivan utjecaj na mlade i djecu s invaliditetom te na cjelokupno društvo.

Hvala vam na podršci i interesu za naš projekt. Radujemo se vašim prijavama i zajedničkom radu na jačanju građanske participacije mladih i djece s invaliditetom..

Projekt “Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije” je podržan sa 28,298.20€  financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.

Znakovni jezik teži je nego što mislimo

Novosti /

Kozlići već godinama rado pričaju priče na znakovnom jeziku ne samo zato da ponude kulturni sadržaj gluhoj i nagluhoj djeci, već zato i da nauče djecu koja čuju kako komunicirati s gluhima. Kamišibaj se pokazao kao sjajan format među ostalim i za učenje znakovnog jezika, a Kozlići su kroz nastupe i suradnju s prevoditeljima znakovnog jezika i sami naučili svašta o tom zanimljivom jeziku. Tako smo, na primjer, naučili da ne postoji univerzalni znakovni jezik i da svaka država na svijetu ima svoj nacionalni znakovni jezik. Saznali smo i to da puno gluhih i nagluhih osoba ne zna znakovni jezik, da jezik nije uopće lagan ali i da je jako zabavan. Na tu temu, portal srednja.hr razgovarao je s Katarinom iz Hrvatskog saveza gluhoslijepih osoba Dodir. 

„Naučiti znakovni jezik zaista je teško. Učenje može biti kompleksno jer se radi o stranom jeziku potpuno drugačijeg modaliteta koji uz vokabular te znakove ima i gramatiku. Drugi strani govorni jezici usvajaju se slušanjem, a reproduciraju govorom. Znakovni jezik je jezik koji se usvaja gledanjem, a producira unutar takozvanog znakovnog prostora. Čini mi se da ljudi kada dođu kod nas na tečaj znakovnog jezika nemaju tu predodžbu i misle da je to govorni jezik u vizualiziranom obliku. Nakon nekog vremena shvate da je to njima strani jezik i da je prilikom učenja potreban upravo takav pristup,“ objasnila je Katarina, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, te znakovnog jezika, za portal srednja.hr. 

Iako neke škole nude učenje znakovnog jezika kao izvannastavnu aktivnost, Katarina smatra da je od samog učenja jezika puno važnije djecu koja čuju naučiti kako pristupiti gluhim i nagluhim osobama. 

„Znakovni jezik nije toliko rasprostranjen, ali se o njemu puno govori te postoji mnogo videozapisa i članaka o njemu. Dosta polaznici jedino na tečaju prakticiraju znakovni jezik, a izvan toga, ako se ne druže s gluhim osobama, nemaju više kontakta s njim. Podložan je brzom zaboravu, kao i svaki drugi strani jezik. Mislim da je važnije djecu naučiti kako pristupiti i komunicirati s gluhim i gluhoslijepim osobama“, izjavila je Katarina.

Cijeli razgovor s Katarinom možete pronaći na stranicama portala srednja.hr. 

Fond za aktivno građanstvo u Hrvatskoj – partnerstvo na projektu

Novosti /

Partnerstvo na projektu  “Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije” omogućilo nam je sudjelovanje na nekoliko edukacija kako bi stekli znanja potrebna za što bolje upravljanje našom organizacijom. Kako je jedan od ciljeva projekta i jačanje samih organizacija koje sudjeluju na provedbi projekta tako smo zajedno sa nositeljem projekta, Udrugom Zaželi,  i partnerima Centrom za razvoj vrijednosti i Udrugom (na)gluhih Videatur sudjelovali na ukupno tri edukacije usmjerenje na jačanje organizacijskog razvoja.

Upravljanje i organizacijske vještine čiji je cilj bio osnažiti nas za bolje upravljanje kako projektima koje provedimo tako i našom udrugom. Neka od znanja i vještina koje smo stekli o funkcijama i definiciji menadžmenta, stilovima vođenja, organizacijskim sturukturama izdradi planova pomoći će nam pri podizanju kvalitete i lakšem funkcioniranju naše organizacije.

Volonterski menadžment održan je s ciljem razvitka znanja i vještina potrebnih za kvalitetno uključivanje volontera u naš tim i adekvatnu  koordinaciju. Kroz edukaciju smo razvili znanja o Zakonu o volonterstvu, volonterskim centrima, vođenju i upravljanju volonterskim radom te važnosti samog volonterstva kako za nas kao udrugu tako i za cjelokupnu zajednicu.

Digitalni marketing i digitalni alati također je jedna od edukativnih aktivnosti na kojoj smo imali priliku sudjelovati, a održala se s ciljem povećanja kompetencija pri korištenju digitalnih alata i digitalnog marketinga u svrhu jačanja našeg odnosa s korisnicima, ciljanim skupinama i širom javnošću. Na ovoj edukaciji imali smo priliku izraditi profile na društvenim mrežama, koristiti alate za kreiranje vizualnih sadržaja, pratiti analitiku i uspješnost objava, optimalno planirati buđet za digitalni marketing i još mnogo toga.

Sva stečena znanja i kompetencije pomoći će nam u daljnjem radu i ostvarenju naših ciljeva djelovanja kao i u namjeri približavanja demokratske i političke kulture sadržajnog kulturnog programa djeci i mladima, s posebnim naglaskom na promicanje društvene solidarnosti.

Projekt “Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije” je podržan sa 28,298.20€  financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.

Festival kamišibaj kazališta: Priče iz(van) okvira u Etnografskom muzeju

Novosti /

Udruga Kozlići i Etnografski muzej pozivaju vas na Festival kamišibaj kazališta Priče iz(van) okvira koji će se održati od 3. do 5. studenoga 2022., u Etnografskom muzeju, Trg Mažuranića 14.

Riječ je o prvom festivalu u Zagrebu posvećenom kamišibaj umjentosti koja se sve brže širi Hrvatskom. Umjetnost je to dopremljena iz Japana u kojoj se, ukratko, uz pomoć ilustracija stvaraju male kazališne predstave. Riječ kamišibaj na japanskom i znači “kazalište od papira”.

Na prvom zagrebačkom festivalu koji organiziraju Etnografski muzej i Udruga Kozlići očekuje se raznovrsna događanja: izložba ručno rađenih drvenih okvira za pričanje kamišibaj priča, zatim niz pričaonica i radionica za djecu i obitelji te revija kamišibaj priča u kojoj će sudjelovati desetak hrvatskih kamišibaj majstorica i majstora.

Pričat će se japanske priče, ali i priče suvremenih hrvatskih autora i ilustratora te poznate svjetske književne uspješnice prilagođene za kamišibaj format.


Jednaki u kulturi – Tjedan inkluzije na Ribnjaku

Novosti /

S radošću vas pozivamo na prvi tjedan JEDNAKIH U KULTURI! Pripremili smo tjedan dana radionica, predstava, filmova, razgovora i plesa u Centru mladih Ribnjak, u nižim i višim razredima zagrebačkih osnovnih škola, u Masarykovoj ulici i, ako nam osvane sunce – u parku Ribnjak. Cilj?  Da malo zastanemo i pitamo sami sebe kako da izgradimo društvo jednakih u kulturi.

Pozvani ste svi, djeca, odrasli, oni koji stvaraju kulturu i oni koji je pohode, predstavnici institucija i nezavisne scene, pedagozi i nastavnici. Svi ste dobrodošli da u ovom tjednu koji je nastao na inicijativu udruge Kozlići, upoznamo i prepoznamo jedni druge.

PROGRAM MANIFESTACIJE

PONEDJELJAK 19. RUJNA

u 9.15. i u 10.00 (dvije radionice)

Izvedba za osnovne škole

Centar UP2DATE  – radionica/igraonica Inkluzivni bonton “BAŠ SMO COOL TAKO JEDNAKI, A TAKO RAZLIČITI!”

Kroz igru i rješavanje zadataka djeca uče o tomu što nas čini jednakim, a što različitim, zatim imamo li svi neke poteškoće i kako ih komunicirati i što zapravo znači ravnopravnost.

Autorica i izvoditeljica radionice: Gordana Glibo

od 9.00 do 11.30

ALTERNATOR – Projekcija filmova „ Školski objektiv“ s  13. Festivala prava djece

Djeca i mladi iz filmskih družina i klubova diljem Hrvatske sudjelovali su u stvaranju filmova koji progovaraju o temama koje su njima važne, bliske i poznate.

Baveći se tolerancijom, životom u pandemiji, prvim simpatijama, ali i vršnjačkim nasiljem, ovi kratki filmovi obrađuju široki spektar tema, a pomoći će vam u poticanju rasprave o istima na školskoj nastavi i u obitelji.

u 17.00 i u 17.30 (dvije izvedbe)

Izvedba u sklopu programa Europski tjedan mobilnosti u Masarykovoj

Najava tjedna inkluzije u CMR

Udruga Kozlići –  kamišibaj priča “Plavi grad, žuti grad”

Kozlići pričaju priče na japanski način – kroz ilustracije koje se izmjenjuju u malom drvenom kazalištu. Ova nam priča govori o jednakosti, i o različitosti, i o diskriminaciji, i o toleranciji.

Ilustracije: Ivana Pipal; Tekst: Ljerka Rebrović; Glazba: Vera Pfaff; Pripovjedač: Relja Dušek

UTORAK 20. RUJNA

u 11.30

Izvedba u OŠ Matka Laginje

Centar UP2DATE – radionica/igraonica Inkluzivni bonton “BAŠ SMO COOL TAKO JEDNAKI, A TAKO RAZLIČITI!”

Kroz igru i rješavanje zadataka djeca uče o tomu što nas čini jednakim, a što različitim, zatim imamo li svi neke poteškoće i kako ih komunicirati i što zapravo znači ravnopravnost.

Autorica i izvoditeljica radionice: Gordana Glibo

od 18.30 do 19.20

ALTERNATOR – Projekcija filmova „ Školski objektiv“ s  13. Festivala prava djece

Djeca i mladi iz filmskih družina i klubova diljem Hrvatske sudjelovali su u stvaranju filmova koji progovaraju o temama koje su njima važne, bliske i poznate.

Baveći se tolerancijom, životom u pandemiji, prvim simpatijama, ali i vršnjačkim nasiljem, ovi kratki filmovi obrađuju široki spektar tema, a pomoći će vam u poticanju rasprave o istima na školskoj nastavi i u obitelji.

 SRIJEDA 21. RUJNA

u 9.00

Izvedba za osnovne škole

UDRUGA KOZLIĆI – kamišibaj priča i početnica hrvatskog znakovnog jezika

Branko Ćopić – „Ježeva kućica“

Pričamo kamišibaj priču poznate poeme uz prijevod na hrvatski znakovni jezik. Kako se na znakovnom jeziku kaže jež, a kako lija, medo i vuk? Naučite to i još ponešto uz Početnicu hrvatskog znakovnog jezika Udruge Kozlići.

Ilustracije: Nikolina Manojlović Vračar; Izvode: Vera Pfaff (Kozlići) i Iwa Dugač (Udruga Zaželi)

ČETVRTAK 22. RUJNA

u 10.00

Izvedba za osnovne škole

UDRUGA KOZLIĆI – kamišibaj priča i početnica hrvatskog znakovnog jezika

KAMIŠIBANOVINA – Narodne priče iz Banije.

Divne nas ilustracije u malom drvenom kamišibaj kazalištu vode u Glinu, Petrinju i Hrvatsku Kostajnicu. Bit će tu i čarolija i finih kolača i pjesme i jedna zmija. Vidjet ćete da sve to nije teško reći niti na znakovnom jeziku.

Ilustracije: Mima Juračak i Nikolina Manojlović Vračar; Tekst adaptirala: Vera Pfaff; Izvode: Vera Pfaff (Kozlići) i Iwa Dugač (Udruga Zaželi)

PETAK 23. RUJNA

u 9.00

Izvedba za Centar za odgoj i obrazovanje Tuškanac

Udruga Kozlići: „Pale sam na svijetu“, Jens Sigsgaard

Izvedba priče i likovna radionica za djecu s teškoćama u razvoju. Naš Pale živi u jednom hrvatskom gradu. Ako vam kažem da se vozi plavim tramvajem te da prolazi pored muzeja, velikog parka i botaničkog vrta, možda pogodite u kojemu.

Ilustracije: Nikolina Manojlović Vračar; Adaptacija teksta, glazba: Vera Pfaff; Izvode: Vera Pfaff i Relja Dušek

u 11.00

Izvedba za Centar za autizam

Kruna Tarle – SCENSKA LUTKA – PUTOKAZ U INKLUZIJU

Lutkarska radionica za osobe s autizmom

Na opću radost, naša će se simpatična grupa ubrzo udvostručiti, budući da će svatko proizvesti svog partnera, scenski lik po vlastitom izboru. Bila ta lutka i najjednostavnija, stilizirana i plošna, njezina je moć na putu u inkluziju, ogromna i općepoznata.

Voditeljica: Kruna Tarle, kazališna i likovna umjetnica multimedije; Asistentice: Goranka Moćnik- Puceković, kostimografkinja, Ana Jurić, grafička dizajnerica, lutkarica

SUBOTA 24. RUJNA

u 11.00

Teatar Poco Loco – “Priča mi se priča: Ružno pače“

Ulaznice: 30 kn, cmr.mojekarte.hr i 30 min prije početka predstave na blagajni CM Ribnjak.

Neprihvaćen i ismijavan, unatoč majčinoj ljubavi ružni pačić prolazi kroz teška vremena. Kokoši su ga kljucale, braća zadirkivala, mačke navlačile, zimica ga tresla, sve dok nije stiglo proljeće i pače otkrilo da je zapravo i samo – prekrasni labud, a baš se labudovima  toliko divilo! „Nema veze što se rodiš na pačjem dvorištu ako se izlegneš iz labuđeg jaja!“ zapisao je Hans Christian Andersen. Ovo prekrasna priča nas podsjeća na prihvaćanje različitosti, drugačijosti. Svatko je ipak u potrazi za svojim Jatom.

Redateljica: Renata Carola Gatica; dramatizacija teksta: Maja Katić i Dunja Fajdić prema priči H. Ch. Andersena; glazba i songovi: Davorka Horvat i Zrinka Kušević; igraju: Maja Katić, Zrinka Kušević, Davorka Horvat, Dunja Vuković

Predstava je nagrađena na Festivalu MESS, Sarajevo 2017. za poseban doprinos inkluzivnom kazalištu.

Priča se prevodi na znakovni jezik. Osigurane su besplatne ulaznice za ranjive skupine uz prethodnu rezervaciju na blagajna@scenaribnjak.hr

od 14.00 do 18.00

PADUH – PADUH for peace

Uključuje aktivnosti:  predstavljanje rukotvorina, izrada afričkih pletenica i kušanje jela iz različitih zemalja Afrike, kratki solo pjevački nastupi,

od 16.00 do 18.00

PADUH – PADUH for peace – radionica izrade afričkih maski, tombola i prezentacija udruge

Panafričko društvo u Hrvatskoj – PADUH nova je udruga u Hrvatskoj koju su oformili naši novi sugrađani, s ciljem poboljšanja pozicije i prava ljudi koji su u Hrvatsku doselili iz različitih afričkih država. 

Povodom Međunarodnog dana mira koji se obilježava 21.rujna, PADUH je za Tjedan inkluzije pripremio cjelodnevni program PADUH for Peace, s idejom upoznavanja javnosti s njihovim aktivnostima, članovima i vještinama s kojima dolaze. Program donosi raznoliki sadržaj pun afričke glazbe, plesa, hrane, rukotvorina i dijeljenja znanja u svrhu doprinosa interkulturnom dijalogu i izgradnji uključivog društva otvorenog za sve svoje članove – kako stare, tako i nove!

od 17.00 do do 19.30

ALTERNATOR – Projekcija filmova „ Školski objektiv“ s  13. Festivala prava djece

Djeca i mladi iz filmskih družina i klubova diljem Hrvatske sudjelovali su u stvaranju filmova koji progovaraju o temama koje su njima važne, bliske i poznate.

Baveći se tolerancijom, životom u pandemiji, prvim simpatijama, ali i vršnjačkim nasiljem, ovi kratki filmovi obrađuju široki spektar tema, a pomoći će vam u poticanju rasprave o istima na školskoj nastavi i u obitelji.

od 18.00 do 20.00

INKLUZIVNI OKRUGLJAK (moderira Aneta Vladimirov)

Pozivamo vas na okrugli stol (razine stolića za kavu) na kojem ćemo, osim spomenute kave, imati i pitanja poput dostupnosti kulturnih sadržaja i objekata kulture u Zagrebu osobama čije je kretanje uvjetovano tuđom pomoći i prilagodbama. Razgovarat ćemo o dobrim praksama, neke od njih će biti i predstavljene, o samom terminu inkluzije i možemo li ga shvaćati malo šire ili još bolje, možemo li izgraditi društvo koje inkluziju podrazumijeva i ne treba se više baviti naglašavanjem takvih potreba? Osnovni cilj nam je da uz vedru susjedsku atmosferu i otvoreni razgovor vidimo što se i na koji način može učiniti za jednakost u stvaranju ili pohođenju kulturnih sadržaja. Očekujemo sve vas, dobrodošli ste na okrugljak i kavu iza kojih slijedi ples!

od 20.00 do 23.00

PADUH – večernji program: kratki plesni i svirački nastupi, plesne skupine, DJ program

KONTAKTI ZA PROGRAM:

Vera Pfaff – UDRUGA KOZLICI, 098614626, udrugakozlici@gmail.com Pavlica Bajsić – Centar mladih Ribnjak, 0915307433, pavlica.bajsic@cmr.hr

Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije

Novosti /

Sa zadovoljstvom Vas obavještavamo kako je naša udruga postala  partner na još jednom projektu, ovog puta to je projekt Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije financiran od  strane Norveških fondova.

Kao ciljna skupina projekta definirani su pripadnici marginaliziranih skupina, odnosno mladi i djeca u rasponu od 7 do 25 godina s oštećenjem sluha i vida.

Kada je riječ o djeci i mladima i građanskom angažmanu, a posebno kada su ta djeca i mladi pripadnici marginaliziranih skupina, često ih se participira kao subjekt za koji se zagovara, a da taj subjekt zapravo niti ne sudjeluje u samom procesu zagovaranja.

Kako bi se spriječila daljnja marginalizacija, kroz posebno osmišljene aktivnosti raditi će se na jačanju njihovih građanskih vještina provedbom strukturiranog dijaloga gdje su isti u ulozi zagovarača. Uključivanjem djece i mladih s invaliditetom u zagovaračke aktivnosti lakše će se detektirati njihove stvarne potrebe, kao i najučinkovitija rješenja.

Svjesni da se s istim problemom susreću ostala marginalizirana djeca i mladi (djeca i mladi ostalih nacionalnosti, djeca i mladi iz ruralnih područja, lošijeg socio-ekonomskog statusa…), kao rezultat projekta iznijeti će se Program osposobljavanja djece i mladih s invaliditetom za građanski angažman koji će se moći širiti, prilagođavati i prenositi u druge lokalne zajednice, druge organizacije i za druge ciljne skupine, a da ima isti učinak – jačanje socijalnih, komunikacijskih i zagovaračkih vještina kako bi mogli samostalno zagovarati svoja prava u budućnosti.

Projekt se provodi u partnerstvu s Udrugom Zaželi, Centrom za razvoj vrijednosti i Udrugom (na)gluhih osoba Videatur – organizacijama civilnog društva koje djeluju s istim ciljem kao i naša udruga, a to je povećanje kvalitete života osoba s invaiditetom i njihova integracija u zajednicu.

Projekt  “Jačanje mladih i djece s invaliditetom za proaktivno djelovanje i povećanje građanske participacije” je podržan sa 28,298.20€  financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova, a provodi se u trajanju od 15 mjeseci (01.08.2022. – 31.10.2023.).

Za više informacija o projektu pratite i dalje našu stranicu ili stranice naših partnera.

We are pleased to inform you that our association has become a partner in another project, this time it is the project “Strengthening youth and children with disabilities for proactive action and increasing civic participation”, financed by Norwegian funds.

The target group of the project is defined as members of marginalized groups, i.e. youth and children aged 7 to 25 with hearing and vision impairment.

When it comes to children and youth and civic engagement, and especially when these children and youth are members of marginalized groups, they often participate as a subject for which they advocate, without that subject actually participating in the advocacy process itself.

In order to prevent further marginalization, through specially designed activities, work will be done to strengthen their civic skills by conducting a structured dialogue where they (youth and children aged 7 to 25 with hearing and vision impairment) play the role of advocates. By including children and young people with disabilities in advocacy activities, it will be easier to detect their real needs, as well as the most effective solutions.

Aware that other marginalized children and young people face the same problem (children and young people of other nationalities, children and young people from rural areas, poor socioeconomic status…), as a result of the project the Program for training children and young people with disabilities for civic engagement will be presented which will be able to be expanded, adapted and transferred to other local communities, other organizations and for other target groups, while having the same effect – strengthening social, communication and advocacy skills so that they can independently advocate for their rights in the future.

The project is implemented in partnership with the Wish Association, the Center for Value Development and the Association  Videatur – civil society organizations that work with the same goal as our association, which is to increase the quality of life of people with disabilities and their integration into the community.

The project “Strengthening young people and children with disabilities for proactive action and increasing civic participation” is supported by €28,298.20 of financial support from Iceland, Liechtenstein and Norway within the framework of EEA grants, and is implemented for a period of 15 months (01.08.2022 – 31.10. .2023). .).

For more information about the project, continue to follow our page or the pages of our partners.

Po čemu je kamišibaj drugačiji od slikovnica?

Novosti /

Etsuko Nozaka je prevoditeljica dječjih knjiga, autorica kamišibaj priča te predstavnica organizacije IKAJA – Međunarodna organizacija kamišibaja u Japanu (International kamishibai association of Japan). Prevela je do sad više od 80 knjiga na Japanski, a posljednjih se 15 godina bavi i očuvanjem kamišibaj umjetnosti te predstavljanjem kamišibaja široj publici.

„Mnoge stvari koje su neophodne za razvoj djece i mladih može im biti preneseno upravo kroz kamišibaj i slikovnice“, rekla je Nozaka. Ipak, naglašava, riječ je o dva potpuno različita formata od kojih svaki ima svoje osebujne značajke. Kako je to točno kamišibaj različit od slikovnice?

Kad govorimo o slikovnicama, one su uvezene i tekst je na istoj stranici kao i slika. Da bismo nastavili s pričom, moramo okretati stranice. Te stranice mali čitaći okreću u svom tempu te bi se moglo reći da su uskočili u knjigu i tako u svoj mali svijet.

Kamišibaj, s druge strane, ima naratora. Dijete ne čita knjigu, već netko priču izvodi. Taj netko određuje tempo izvlačenjem kartona kamišibaj priče. „Upravo je izvlačenje i uvlačenje kartona priče ključni dio kamišibaj formata“, pojašnjava Nozaka. Kaže da se putem kamišibaja priča iz osobnogsvijeta pojedinca pretače u stvarni svijet.

Također, kamišibaj je priča koju sluša više slušatelja istodobno te se stvara posebna spona između naratora i publike, ali i publike međusobno. Taj zajednički osjećaj potaknut kamišibajem u Japanu nazivaju „kjokan“, a svaki kamišibaj majstor zapravo ima za zadatak stvoriti ga. Ipak, završava Nozaka, i kamišibaj i slikovnice jednako su važni za razvoj djeteta. „Bilo da se radi o individualnom iskustvu koje nude slikovnice, ili o zajedničkom „kjokanu“ stvorenom u kamišibaj izvedbi, umjetnost je ljudima neohodna“, kaže Nozaka.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Predstavljamo međunarodnu organizaciju zaštite kamišibaja

Novosti /

Kamišibaj je dio izvorne japanske kulturne baštine, ali danas doživljava promjene usmjerene novoj eri. Kako bi se očuvala vrijednost formata kamišibaja osnovana je, u Japanu, organizacija IKAJA – Međunarodna organizacija kamišibaja u Japanu (International kamishibai association of Japan).

Cilj im je povećati broj publike, ali i izvođača kamišibaj priča i to ne samo u Japanu već u cijelome svijetu. Želja
im je povezati sve entuzijaste i zaljubljenike u kamišibaj, ali i stvoriti neke nove.

„Mnogo je stvari važno da bi djeca zdravo odrastala te imala zreo pogled na svoju budućnost. Jedna od tih stvari su i slikovnice i kamišibaj priče“, izjavila je Etsuko Nozaka iz organizacije IKAJA, i sama autorica mnogih kamišibaj priča. Organizacija IKAJA ima ukupno 845 članova diljem svijeta. Ukupno je 56 zemlja članica od Afganistana i Argentine, preko Čilea i Kine, Meksika, Rusije i sve do SAD-a i Vijetnama.

I Hrvatska je članica zahvaljujući Udruzi Kozlići koja ju predstavlja u ovom uglednom međunarodnom društvu od 2018. godine. Ako vas zanima više o organizaciji IKAJA te biste se i sami voljeli uključiti u rad organizacije ili samo želite saznati nešto više o tradicionalnom kamišibaju, posjetite https://www.kamishibai-ikaja.com/

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Kamišibaj je čukundjed televizora, a ja sam čukunbaba

Novosti /

Razgovarali smo sa ilustratoricom projekta ZNAKOVNI KAMIŠIBAJ, Nikolinom Manojlović Vračar. Nikolina Manojlović Vračar likovna je umjetnica koja se podjednako uspješno bavi i drugim oblicima umjetnosti. Ona piše priče i pjesme, radi mozaike, ilustrira slikovnice, glumi, režira, šije i – radi divne kamišibaj priče.

Veliki dio vremena posvećuje radu za djecu i s djecom, na različitim poljima umjetničkog stvaralaštva. Od 2006. tako piše scenarije i vodi emisiju Ninin kutak, u sklopu programa za djecu i mlade pri HRT-u. Autorica je brojnih nagrađivanih slikovnica poput Starac dugačka brka (2005), Kako misli jure jednog malog Jure (2012) ili Što sve (2018).

Zbirka pjesama Što sve – ilustrirana enciklopedija glagola uvrštena je u najljepše knjige tiskane u RH u g te je dobitnica pohvale nagrade Grigor Vitez a ilustracije su 2021. izložene na međunarodnom bijenalu ilustracije u Bratislavi, BIB-u. Upravo je ta njezina slikovnica doživjela I metamorfozu u kamišibaj format u sklopu projekta ZNAKOVNI KAMIŠIBAJ.

Kad si prvi put saznala za kamišibaj i kako?
Za kamišibaj sam prvi put čula prije otprilike dvije godine, prateći internet članke i video objave vezane za stvaralaštvo za djecu.

Ako bi ukratko trebala opisati taj umjetnički format, kako bi glasio taj opis?
Čukundjed televizora.

Kako se kamišibaj naslanja na tvoj dosadašnji rad?
Kao autorici priča, pjesama, ilustracija i predstava za djecu, kamišibaj upotpunjuje moj dosadašnji rad tako što me izaziva na osmišljavanje susreta s djecom i s odraslima u kojima će svatko dobiti priliku izraziti se i ponešto naučiti.

Spomenuvši tvoj dosadašnji rad, izdvoji tri najdraža projekta u životu!
To mi je preteško – svaki projekt mi je najdraži dok sudjelujem u njemu, odnosno dok ne prijeđem na novi najdraži.

Za naše najmlađe čitatelje, probaj ukratko opisati svoje zanimanje! Naziv i što to točno radiš.
Opisujem svijet onak kako ga doživljavam – kroz boje, oblike i igru riječi – ja sam čukunbaba televizora.

Za kraj, reci par super i par ne-tako-super stvari vezanih uz život umjetnika.
Evo par „stvari“ vezane za život umjetnika. Oni kojima su te „stvari“ super , mogli bi postati umjetnici a ostali će izabrati druge puteve.

Umjetnik izražava svoja razmišljana, stanja, osjećaje i doživljaje. Odnosno dok radi, ima priliku biti iskren prema sebi i prema svijetu, što je jako zdravo.

Umjetnik je sam svoj šef.

Umjetniku je radno i slobodno vrijeme raspoređeno onako kako sam odluči.

Umjetnik radi kod kuće ili odlazi na posao na mjesto koje je izgradio/unajmio/posudio/dogovorio i slično.

Plaća umjetnika nije svaki mjesec ista već ovisi o tome kojom vrstom umjetnosti se bavi, koliko vremena i truda uloži u svoj rad, koliko je snalažljiv u prodaji svoga umjetničkog rada ili kakva je situacija na tržištu.

Umjetnici čiji je rad prepoznat u javnosti imaju priliku putovati i družiti se s umjetnicima i publikom u drugim dijelovima države i svijeta.

Umjetnik ima priliku raditi posao koji voli i u kojem uživa.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Sprema se proslava Svjetskog dana kamišibaj kazališta

Novosti /

Svake se godine 7. prosinca obilježava, ni manje ni više, već Svjetski dan kamišibaj kazališta.

Manifestaciju je pokrenula međunarodna organizacija IKAJA (International Kamishibai Association of Japan) sa središtem u Japanu, koljevci kamišibaj umjetnosti. Na taj se dan kamišibaj predstave održavaju diljem zemaljske kugle. Primjerice, 2019. godine održano je 140 predstava u 22 države svijeta.

Svjetskim danom kamišibaj kazališta pokušava se napraviti korak ka miru. Uz priču, uz kamišibaj, uz dobar osjećaj koji stvara umjetnost, a koji u Japanu zovu „kjokan“, širi se dobra volja i mir.

I Kozlići se i ove godine pridružuju proslavi te će 7. prosinca, s početkom u 12 sati, održati online predstavu „Plavi grad, žuti grad“ s prijevodom na znakovni jezik. Priču možete pratiti ovdje. Ako vam je, pored slušanja priče, zabavno i izvoditi kamišibaj, pridružite se i vi proslavi Svjetskog dana kamišibaj kazališta! Organizirajte izvedbu, pošaljite nam fotografiju, a mi ćemo ju objaviti i na našim web
i društvenim stranicama.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

SVIM TRO-, PETO- I SEDMO-GODIŠNJACIMA ŽELIMO SRETAN NJIHOV DAN!

Novosti /

Na dan 15. studenog u cijelom se Japanu obilježava Šiči-Go-San (sedam-pet-tri). To je, ukratko, Dan trogodišnjaka, petogodišnjaka i sedmogodišnjaka. Na taj se dan obilježava rast i zdravlje djece od sedam, pet i tri godine. Neparni brojevi smatraju se sretnima u istočnoazijskoj kulturi, a uz to njihov zbroj daje 15. U povijesti su upravo ti neparni rođendani bili miljokazi jer je značilo da su djeca preživjela teške godine.

Danas se mali slavljenici oblače u tradicionalnu odjeću, često i po prvi put u životu, radi posjete hramovima te nezaobilaznog fotografiranja i stvaranja trajnih sjećanja. Svečana tradicionalna odjeća u japanu jest kimono, a dječake se može vidjeti i u hakama hlačama. Slavljenici na poklon dobivaju čitose ame. To su posebni slatkiši crveno bijele boje u obliku štapića koje se stavlja u papire ukrašene ždralom koji simbolizira dugovječnost.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

ODRŽANA PRVA HRVATSKA REVIJA KAMIŠIBAJ PRIČA ZA DJECU I MLADE

Novosti /

Još je u kolovozu istarskom legendom “Kako je teta Beta spasila Roč”, u glagoljaškom gradu Roču, započelo prvo izdanje Teatrina – festivala priče, stvaralačke igre i kamišibaj kazališta. Ljetno je izdanje bilo rezervirano za odrasle pripovjedače i kamišibaj majstore, a dva mjeseca kasnije, također u sklopu festivala Teatrin, održala se prva dječja kamišibaj revija.

U Buzetu se, 29. listopada, održala prva hrvatska Revija kamišibaj pripovijedanja za djecu i mlade. Novi projekt buzetskog Kaleida, udruge za poticanje kreativnosti i stvaralaštva, održao se dakle u dva bloka, u kolovozu i studenom, na tri lokacije istarskog sjevera, u Roču, Vrhu i Buzetu.

U vremenu kada sve manje razgovaramo i kada su ti razgovori i riječi svedeni na puke informacije, želja nam je bila napraviti festival koji slavi izgovorenu riječ, koji slavi priču, pripovijedanje i taj neki stvaralački, kreativan pristup životu. Želja je dati neku ljepotu kroz priču kojom se međusobno grlimo i zbližavamo.

Festival počiva na pripovijedanju priča, na stvaralačkoj igri, a namijenjen je djeci i odraslima, svima onima koji žele poslušati priču, kaže profesorica i dramska pedagoginja Iva Nemec, predsjednica Udruge Kaleido, idejna začetnica i voditeljica projekta Teatrin. Posebna vrijednost festivala, naglašava Nemec, je što po prvi puta u Hrvatskoj okuplja domaće kamišibaj pripovjedače, a samim time i stvara hrvatsku kamišibaj scenu, a to je pripovijedanje specifično po tome što se priča pripovijeda uz pratnju slika smještenih u malo, drveno, stolno kazalište butaj.

Od kuda ljubav prema kamišibaju pitamo Ivu Nemec, koja kaže da se prvi puta s kamišibajem susrela prije šest godina na konferenciji dramske pedagogije u Ljubljani. Od tada je uistinu očarana njime jer spaja izgovorenu riječ, ilustraciju, neposrednu komunikaciju s publikom.

Kamišibaj potječe od japanskog uličnog pripovjednog kazališta. Izvrsno je što mi ovdje spajamo književnost, ali s obzirom da sve želimo namijeniti djeci, a kamišibaj jako liči na slikovnicu, dakle na priču koja je popraćena slikom, odlično je i to što ima još i govornika, pripovjedača koji puno dinamičnije tu priču može prenijeti posebice manjoj djeci koja još ne znaju čitati. Zadnjih godina sve je popularniji u Sloveniji, a odnedavno i u Hrvatskoj.

Prije tri godine u Poreču je održan mali kamišibaj festival, ali su izvođači, izuzev udruge Kozlići, bili stranci. Ovo je prvi puta u Hrvatskoj da se hrvatski pripovjedači kamišibaja okupljaju na jednom festivalu, kaže Nemec.

Posebno raduje što su se u jesenskom izdanju okupile u mlade nade hrvatskog kamišibaja – kamišibaj majstori u dobi od 7 do 10 godina.
-Mladi „kamišibajari“ pokazali su uistinu velik talent. Kako za crtanje, tako i za pripovijedanje. Bilo nam je veliko veselje, ali i čast biti u žiriju ove povijesne, prve, hrvatske revije kamišibaja za djecu i mlade, a udruga Kaledio uistinu radi velike stvari za razvoj kamišibaja u Hrvatskoj, izjavila je Vera Pfaff iz Udruge Kozlići, članica stručnog žirija revije.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Kamišibaj priče na znakovnom jeziku kreću nedjeljom u podne

Novosti /

Premijernom izvedbom priče Zagrljaj, jednog od najpoznatijih izraelskih pisaca današnjice Davida Grossmana, Udruga Kozlići u nedjelju 14.11. nastavlja program kamišibaj priča na znakovnom jeziku. Priča će biti emitirana na Facebook stranici Kozlića točno u podne. Priču pripovijeda Vera Pfaff, a Nadija Lovreković prevodi je na znakovni jezik.

Riječ je o projektu „Nove priče na znakovnom jeziku“ koji je uz potporu Ministarstva kulture i medija uspješno održan 2020. godine kada su četiri naslova priča za djecu i mlade adaptiran za kamišibaj format i prevedena na znakovni jezik. Ove godine, Kozlići su pripremili četiri nove priče.

Prva na redu je „Zagrljaj“ Davida Grossmana, nakon čega redom slijede „Duga“ Dinka Šimunovića (nedjelja 21.11.), „Jedna je mačka mnogo jela“ Luke Paljetka (nedjelja, 28.11.), dok će se izvedbom priče „Plavi grad, žuti grad“, Ljerke Rebrović, u utorak 7.12., obilježiti Svjetski dan kamišibaj kazališta.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

NATJEČAJ ZA DJEČJI PORTRET FRIDE ZA PLAKAT PREDSTAVE

Novosti /

“Idemo! Zatvori oči. Duboko udahni. I zamisli jednu djevojčicu!” kaže mala Frida Kahlo svom prijatelju Pablu u novoj predstavi Kazališta Žar ptica.

Frida Kahlo je već kao djevojčica divno slikala. A ti, ti, ako imaš između 7 i 11 godina također uzmi kist, zatvori oči, i zamisli malu Fridu, tvojih godina u njenom rodnom Meksiku. Pusti mašti na volju, otkrij malu slikaricu/slikara u sebi i napravi njen portret i možda baš on bude na plakatu predstave, jer upravo je raspisan natječaj za dječji portret Fride Kahlo za plakat predstave.

Najbolji rad bit će dio plakata naše predstave koja izlazi 27. listopada i nagrađen s 2 ulaznice za svečanu pretpremijeru. Dodatno, 2. i 3. mjesto nagrađuje partner predstave Školska knjiga s knjigom „Frida“ iz serijala „Mali ljudi veliki snovi“. Uz prva tri, još dio odabranih radova ide na izložbu, koja će uz premijeru biti postavljena u foajeu kazališta, te objavljena na mrežnim stranicama Žar ptice.

O vašim radovima će odlučiti: Igor Vasiljev – scenograf i slikar, Mare Milin – fotografkinja, Drago Utješanović – ravnatelj GK Žar ptica te Anica Tomić i Jelena Kovačić – autorice predstave.

Radove je preporučeno slikati temperama, a dimenzije rada neka ne prelaze veličinu papira iz likovne mape. Najkasnije do 5.10. radovi poštom trebaju stići na adresu GK Žar ptica, Bijenička 97, 10000 Zagreb. Ostavite svoje ime i prezime, adresu i kontakt telefon kako bi vam se mogli javiti. Rezultati će biti objavljeni 8.10.

Što imaju zajedničko Mozart, da Vinci i Andersen?

Novosti /

Međunarodni dan ljevaka, godišnja je proslava kojom ljevaci slave svoju posebnost, ali i podižu svijest javnosti o prednostima i nedostacima ljevorukosti.Dan je ustanovio Međunarodni klub ljevaka (International Left-Handers Club) 13. kolovoza 1992. i od tada se obilježava svake godine 13. dana mjeseca kolovoza. Na taj dan slav se posebnost ljudske vrste kojima pripada oko 11 posto svjetske populacije.

Kako pišu iz Odjela za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravsto „Dr. Andrija Štampar”, inzistiranje na korištenju desne ruke prouzrokovalo je da je velik broj ljevaka naučio koristiti jednako spretno i desnu ruku. Ipak, praksa je to za koju se nadamo da je napuštena u cijelom svijetu.

Istraživanja su pokazala upečatljive različitosti između ljevaka i dešnjaka. Tako je nađeno da su kod ljevaka obje polutke mozga jednako razvijene, za razliku od dešnjaka kojima je razvijenija lijeva polutka mozga koja kontrolira desnu stranu tijela. Znatno veći broj živčanih vlakana u mozgu ljevaka je odgovoran za brži prijenos informacija između mozgovnih polutki te se to drži za razlog bolje prostorne orijentacije i uspješnosti u matematici i arhitekturi. Istraživanja su pokazala veću osjetljivost dešnjaka na njihovu desnu stranu, dok su ljevaci podjednako osjetljivi na obje strane tijela. Ukoliko je potrebno da ljevaci obavljaju zadatke desnom rukom, činit će to uspješnije, nego što to dešnjaci mogu lijevom. Tako, primjerice, ljevaci lakše nauče pisati desnom rukom, nego što mogu naučiti dešnjaci pisati lijevom rukom. Desna ruka kod dešnjaka je malo veća i jača, a kod ljevaka su obje ruke u pravilu podjednako razvijene.

Iz Štampara dalje navode da, iako je ljevorukost nasljedna osobina te su, primjerice, oba roditelja ljevaci, nije nužno da će i dijete biti. Čak 90% beba u majčinom trbuhu siše palac ruke koja će mu biti dominantna pa nam snimka ultrazvuka može biti pokazatelj. Zanimljivo je da je taj podatak u skladu s udjelom ljevaka u općoj populaciji.

MENSA navodi da je više ljevaka u kategoriji genija s kvocijentom inteligencije (IQ) iznad 140. Među ljevorukom populacijom nalazimo iznimno talentirane matematičare, arhitekte i umjetnike. Nespretnost ljevaka u svijetu dizajniranom za dešnjake u jasnom je kontrastu s njihovom većom uspješnosti u pojedinačnim sportovima kao što su tenis, boks i mačevanje.
Slijedi impresivan popis ljevaka: Leonardo da Vinci, Albert Einstein, Benjamin Franklin, Michelangelo, Mark Twain, Jimi Hendrix, Marie Curie, Julius Cezar, Aleksandar Veliki, Mahatma Gandhi, Wolfgang Amadeus Mozart, Ludwig van Beethoven, Goethe, Aristotel, Nietzsche, Kafka, Hans Christian Andersen, Napoleon, Charlie Chaplin, Picasso, Isaac Newton, Karlo Veliki, Henry Ford, Helen Keller, Curt Cobain, Albrecht Dürer, Bill Gates, Barack Obama i Oprah Winfrey.

U Štamparu predlažu da u znak obilježavanja Međunarodnog dana ljevaka te senzibiliziranja na praktične poteškoće s kojima se susreću u svakodnevici, pokušamo na taj dan koristiti lijevu ruku za većinu radnji. Sigurno će svi dešnjaci tako dobiti novu perspektivu.

Podsjećamo sve da je projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Virtualna izložba ilustracija Cvijete Job

Novosti /

U Slavonskom Brodu svake se godine obilježava obljetnica rođenja Ivane Brlić-Mažuranić. Manifestacija „U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić“ ove se godine obilježava po 50. put, ali, zbog epidemije, samo virtualno.

Tim povodom, na web stranici Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda postavljena je online izložba radova Cvijete Job koja je ilustrirala izdanja Ivaninih bajki iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća.

Cvijeta Job (Beograd, 6. kolovoza 1924. – Zagreb, 18. lipnja 2013.) bila je hrvatska likovna umjetnica. Kćer je hrvatskog slikara Ignjata Joba, koji je znatno utjecao na njen rad i u čijem je bračkom ateljeu proslikala. Već sa 13 godina po prvi je put sudjelovala na skupnoj izložbi mladih u Splitu. Pripada rijetkoj skupini likovnih umjetnika koji njeguju osebujan i prepoznatljiv izraz, koji privlači od najranije dobi. Strpljiva je majstorica detalja, koji se podčinjavaju jedinstvu kompozicije. Minijature joj krasi mašta, iskrenost, ustrajnost, spontanost. Osim Ivane Brlić-Mažuranić, ilustrirala je i bajke Hansa Christiana Andersena i Petra P. Jeršova. Dobila je nagradu za ilustraciju Grigor Vitez 1967, diplomu na međunarodnoj izložbi ilustracija u Bratislavi 1967, Diplomu grada Rijeke za izložbu minijatura, Zlatno pero Beograda, Diplomu u Leipzigu 1969, a 2001. bila je nominirana za nagradu Andersen.

Cijeli tekst te virtualnu izložbu pogledajte ovdje.

Podsjećamo sve da je projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Spustila se festivalska zastava 61. Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku na kojemu su gostovali i Kozlići

Novosti /

Zatvoren je 61. Međunarodni dječji festival u Šibeniku. Nakon dva tjedna, 80-ak programa, 33 radionice, oko 600 radioničke djece, 10 tisuća književnih naslova, nekoliko stotina posjetitelja svakog dana festivalskih programa, u subotu, 3. srpnja, spustila se festivalska zastava MDF-a koji je još jednom u najgorim uvjetima za stvaralaštvo, kulturu, umjetnost općenito, pokazao da se uz snagu volje, nepokolebljivost, umješnost i prstohvat čarolije može – nemoguće.

Festival su zatvorila djeca iz kazališne radionice Ivana Jelić i dječjeg zbora Zdravo maleni, a župan šibensko–kninski, Marko Jelić, prigodno se obratio publici, a onda je ljetna pozornica i pozornost publike pripala nevjerojatnom ansamblu atletsko – plesnog kazališta Kataklò iz Italije s predstavom ‘Povratak plesu’ -Sretan sam i ponosan što je i ovaj 61. Festival, unatoč problemima, kao i svi dosadašnji obilovao bogatim programom iz različitih estetskih i umjetničkih područja za djecu.

“Hvala svim dragim gostima i prijateljima iz zemlje i inozemstva koji su i ove godine došli u divan Krešimirov grad da održimo festival.

Hvala organizatorima. Zbilja ste napravili dobar i velik posao.

Prije svega, hvala djeco, jer ste vi festivalu podarili sve što imamo i svoje raskošne talente.” kazao je župan šibensko–kninski, Marko Jelić.

I Udruga Kozlići ove je godine sudjelovala u programu festivala s petodnevnom radionicom izrade kamišibaj priča u sklopu koje su polaznici radionici čuli pregršt priča, od onih japanskih do priče Mačak Džingiskan i Miki Trasi sa „susjednog“ Zlarina. Jedan od najvećih uspjeha 61. Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku svakako je činjenica da su uvjetima pandemije, smanjenje prekogranične pokretljivosti te manjka produkcije u brojnim zemljama, uspjeli zadržati epitet međunarodnog događanja i dovesti inozemne goste koji su oduševili publiku svih godišta, a najvažnije –onu najmlađu.

Podsjećamo sve da je projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Najveća hrvatska pjesnikinja, Vesna Parun, u kamišibaj formatu.

Novosti /

Otočanka s kontinentalnom adresom, najveća hrvatska pjesnikinja 20. stoljeća, književnica prema čijem je životu napravljena i predstava – sve je to Vesna Parun.

Rođena na otočiću Zlarinu, od majke je naslijedila ljubav prema čitanju i književnosti, a kako je jednom prilikom rekla, često je još u djetinjstvu smišljala stihove kako bi nečime okupirala svoje misli i zaboravila na glad. Svoju prvu zapaženu pjesmu „Pramaljeće“ napisala je sa samo deset godina.

Vesna Parun jedna je od naših najvećih književnica. Pisala je eseje, drame i pjesme za djecu i odrasle. Njezine su pjesme raskošne, bogate motivima i temama, a istodobno toliko životne da pogađaju u samu srž problema s kojima se svi mi nosimo. Njezina zbirka „Zore i vihori“ iz 1947. godine predstavlja prekretnicu u razvoju novije hrvatske poezije. U njoj Vesna suprotstavlja djetinjstvo, prirodu i radost življenja sa smrću, ratom i stradavanjem.

Dječji roman u stihovima „Mačak Džingiskan i Miki Trasi“ napisan je 1968. godine, a proslavljena autorica za njega je dobila Nagradu Grigor Vitez. Zbirka „Mačak Džingiskan i Miki Trasi“ izvođena je već i kao mjuzikl, korištena kao podloga za slikovnice, a sada, zahvaljujući ilustratorici Nikolini Manojlović Vračar, i kao kamišibaj predstava. Teme o kojima priča progovara nemaju vremensko ograničenje. Džingiskan silno želi otići iz malog sela i vidjeti svijeta. No hoće li u bijelom svijetu naći sreću? Hoće li pronaći nove prijatelje ili će mu stalno nedostajati Miki Trasi? To i mnogo drugoga otkriva kamišibaj priča „Mačak Džingiskan i Miki Trasi“ udruge Kozlići.

Zaželjeli smo se kulture i umjetnosti

Novosti /

U ožujku 2021. godine, nakon godinu dana pauze, ponovno je pokrenut program Ruksak (pun) kulture koji je zbog pandemije bio obustavljen. Provedba programa počela je u Lječilištu Topusko, ali i u drugim krajevima Hrvatske. U Topuskom, točnije u Lječilištu Topusko, organiziran je poseban dodatni program za djecu osnovnih škola iz Sisačko-moslavačke županije. U programu Ruksak (pun) kulture – umjetnost i kultura u vrtiću i školi za djecu i mlade iz potresom pogođenih područja Banovine sudjelovati će ukupno 3174 učenika iz 24 osnovne škole. Održat će se više od 100 radionica, 30 kazališnih i 10 plesnih predstava, 10 glazbenih koncerata i 10 filmskih projekcija.

Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek posjetila je početkom provedbe programa Topusko i tom prilikom istaknula važnost poticanja kreativnost djece i mladih na području pogođenom potresom te je izrazila nadu da će im programi na neki način otvoriti srca i razmišljanja prema umjetnost. „Ovako ćemo im barem na jedan dan omogućiti da pobjegnu od svakodnevice i to u umjetnost“, rekla je ministrica. Dodala je kako će se s ovim programom djeca i mladi upoznati s različitim vidovima umjetnosti, a omogućeno im je da se i sama uključe u umjetničko stvaranje.

Ruksak (pun) kulture već 8 godina djeci koja žive u manjim sredinama omogućuje pristup kulturnim i umjetničkim sadržajima. Od  2013. do 2020. godine u programu je sudjelovalo gotovo 35.000 djece i mladih, a umjetničko-edukativne programe Ruksak je donio u više od 250 gradova i općina koji pripadaju tzv. potpomognutim područjima, s niskim indeksom razvijenosti. Profesionalni umjetnici i stručnjaci, studenti umjetničkih akademija uz mentorstvo profesora, djecu vode kroz radionice, prezentacije i ostale programe kazališne, filmske, glazbene, plesne i vizualne umjetnosti, književnosti i baštine.

Udruga Kozlići, u sklopu programa Ruksak (pun) kulture, već tri godine provodi radionicu „Malo papirnato kazalište iliti kamišibaj“ u sklopu koje djeca slušaju kamišibaj priče, ali na kraju i sama izrađuju svoju prvu kamišibaj predstavu. Kozlići su s programom nastupali i u Topuskom, ali i na Korčuli i Krku, u Virovitici, Gradacu, u Ivancu, na Lošinju i drugdje. Ministarstvo kulture organiziralo je, 2019. godine, i Ruksak izvan granica Hrvatske te su Kozlići nastupali i u Subotici.

„Mi već godinu dana nismo imali nikakav dodatni program u vrtiću i puno nam znači sudjelovati u ovako zanimljivom programu. Zaželjeli smo se kulture i umjetnosti“ izjavili su odgajatelji Dječjeg vrtića Korčula kojeg su Kozlići posjetili u lipnju 2021. godine. Bila je to posljednja radionica Kozliće programa Ruksak (pun) kulture u školskoj godini 2020./2021.

Priče iz Banije putuju u Ogulin

Novosti /

Vesele vijesti dolaze nam iz Ogulina: jedna od najvećih i najmaštovitijih kulturnih manifestacija u Hrvatskoj, Ogulinski festival bajki, održava se i ove godine i to u periodu od 11. do 13.6.2021. Na festivalu će, po četvrti put zaredom, predstavu igrati i Udruga Kozlići.

Ogulinski festival bajke je kulturno umjetnička manifestacija koja kroz slavljenje bajke i bajkovitog stvaralaštva veliča ime najpoznatije hrvatske spisateljice za djecu Ivane Brlić-Mažuranić, rođene Ogulinke. Ogulinske ulice i trgovi poprimaju ruho festivalskih scena i postaju poprište interakcije izvođača i publike, kreativnog stvaralaštva i pozitivne energije. Neke od najboljih predstava hrvatske umjetničke produkcije, uličnog teatra, pripovijedanje i kreativne radionice potaknut će stvaralaštvo cijele obitelji i svih onih koji bar na tren žele živjeti bajku.

Kroz tri dana festivala bit će prikazano mnogo predstava, ali će biti i održano puno zanimljivih i kreativnih radionica. Kozlići će predstaviti kamišibaj projekt „Priče iz Banovine“ koji je nastao 2020. godine u suradnji s Interpretacijskim centrom baštine Banovine. Tri priče sa Banije, „Kolačiću, kolačiću“, „Bik i kuća“ te „Čarobni štap“ ilustrirale su likovne umjetnice Mima Juračak i Nikolina Manojlović Vračar. Na programu smo u subotu 12. lipnja u 19 sati. Priče sa Banije tako, nakon izvedbi u Baški, Topuskom, Zagrebu i Korčuli, putuju u Ogulin.

Zanimljivosti o znakovnom jeziku koje niste znali….

Novosti /

Znakovni jezik je JEZIK

Znakovni jezik nije sricanje riječi ručnim abecedama. To je jezik s posebnim (vlastitim) gramatičkim pravilima i uči se kao svaki drugi strani jezik. Ali, lakše ga je naučiti zbog simboličnosti znaka i riječi.

Znakovni jezik nije univerzalni jezik

U svijetu postoji oko 130 različitih znakovnih jezika. Svaka država ima svoj znakovni jezik. Npr., američki znakovni i britanski znakovni uopće nisu slični.

Postoji Međunarodni znakov(n)i – sustav dogovorenih znakova preuzetih iz različitih znakovnih jezika. Koristi se za sporazumijevanje na predavanjima, seminarima, konferencijama na kojima se prisutne gluhe osobe iz različitih dijelova svijeta.

Hrvatski znakovni jezik priznati jezik u RH

Hrvatski sabor 2015. godine priznao je znakovni jezik kao jezik na kojem gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo obrazovanja, informiranja i sudjelovanja u društvenim i kulturnim aktivnostima zajednice

Sve gluhe osobe znaju znakovni jezik

To nije točno. Populacija osoba oštećena sluha vrlo je heterogena i postoje gluhe osobe, čak i one koje su gluhe od samog rođenja, koje preferiraju komunikaciju s okolinom govorom i očitavanjem s usana.

Gluhe osobe dobro očitavaju s usana i mogu sve očitati

Niti to nije točno. Čitanje s usana je vještina koja se uči i usavršava s godinama (isto kao i vožnja automobila). Svega 30% glasova, odnosno onoga što izgovorimo, dobro je vidljivo na usnama, a i oni glasovi koji su vidljivi često se zamjenjuju unutar svoje skupine po mjestu tvorbe (npr.b-m-p). Kada tome pridodamo i okolinske faktore komunikacije (udaljenost sugovornika, osvijetljenost lica, kut gledanja lica…) vidjet ćemo da očitavanje i nije tako jednostavno kako se na prvu čini.

Slušno pomagalo pretvara gluhu osobu u čujuću

To je potpuno krivo mišljenje. Slušno pomagalo ne ispravlja sluh, kao što recimo, naočale ispravljaju vid. Slušno pomagalo pomaže u razabiranju zvukova (može se raznaznati muški glas od ženskog, lavež pasa, truba automobila i sl), ali postoji niz faktora kako će  i da li će uopće osoba oštećena sluha moći prilagoditi svoje slušanje uz pomoć pomagala.

Zašto je fora naučiti znakovni jezik

  • To je jedini trodimenzionalni jezik
  • Možete komunicirati u buci; na većoj udaljenosti; kroz zatvoren prozor; pod vodom…
  • Jedan je od najlakših jezika za učenje
  • Zamislite punu učionicu ili ured – umjesto da se pokušavate dovikivati ili reći nešto osobi pokraj sebe, bez ometanja drugih – znakovni jezik je idealno rješenje!
  • Znak je solidarnosti prema sugrađanima, pripadnicima jezične manjine

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Eurospke unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.