Kozlici

kozlici

Po čemu je kamišibaj drugačiji od slikovnica?

Etsuko Nozaka je prevoditeljica dječjih knjiga, autorica kamišibaj priča te predstavnica organizacije IKAJA – Međunarodna organizacija kamišibaja u Japanu (International kamishibai association of Japan). Prevela je do sad više od 80 knjiga na Japanski, a posljednjih se 15 godina bavi i očuvanjem kamišibaj umjetnosti te predstavljanjem kamišibaja široj publici.

„Mnoge stvari koje su neophodne za razvoj djece i mladih može im biti preneseno upravo kroz kamišibaj i slikovnice“, rekla je Nozaka. Ipak, naglašava, riječ je o dva potpuno različita formata od kojih svaki ima svoje osebujne značajke. Kako je to točno kamišibaj različit od slikovnice?

Kad govorimo o slikovnicama, one su uvezene i tekst je na istoj stranici kao i slika. Da bismo nastavili s pričom, moramo okretati stranice. Te stranice mali čitaći okreću u svom tempu te bi se moglo reći da su uskočili u knjigu i tako u svoj mali svijet.

Kamišibaj, s druge strane, ima naratora. Dijete ne čita knjigu, već netko priču izvodi. Taj netko određuje tempo izvlačenjem kartona kamišibaj priče. „Upravo je izvlačenje i uvlačenje kartona priče ključni dio kamišibaj formata“, pojašnjava Nozaka. Kaže da se putem kamišibaja priča iz osobnogsvijeta pojedinca pretače u stvarni svijet.

Također, kamišibaj je priča koju sluša više slušatelja istodobno te se stvara posebna spona između naratora i publike, ali i publike međusobno. Taj zajednički osjećaj potaknut kamišibajem u Japanu nazivaju „kjokan“, a svaki kamišibaj majstor zapravo ima za zadatak stvoriti ga. Ipak, završava Nozaka, i kamišibaj i slikovnice jednako su važni za razvoj djeteta. „Bilo da se radi o individualnom iskustvu koje nude slikovnice, ili o zajedničkom „kjokanu“ stvorenom u kamišibaj izvedbi, umjetnost je ljudima neohodna“, kaže Nozaka.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Predstavljamo međunarodnu organizaciju zaštite kamišibaja

Kamišibaj je dio izvorne japanske kulturne baštine, ali danas doživljava promjene usmjerene novoj eri. Kako bi se očuvala vrijednost formata kamišibaja osnovana je, u Japanu, organizacija IKAJA – Međunarodna organizacija kamišibaja u Japanu (International kamishibai association of Japan).

Cilj im je povećati broj publike, ali i izvođača kamišibaj priča i to ne samo u Japanu već u cijelome svijetu. Želja
im je povezati sve entuzijaste i zaljubljenike u kamišibaj, ali i stvoriti neke nove.

„Mnogo je stvari važno da bi djeca zdravo odrastala te imala zreo pogled na svoju budućnost. Jedna od tih stvari su i slikovnice i kamišibaj priče“, izjavila je Etsuko Nozaka iz organizacije IKAJA, i sama autorica mnogih kamišibaj priča. Organizacija IKAJA ima ukupno 845 članova diljem svijeta. Ukupno je 56 zemlja članica od Afganistana i Argentine, preko Čilea i Kine, Meksika, Rusije i sve do SAD-a i Vijetnama.

I Hrvatska je članica zahvaljujući Udruzi Kozlići koja ju predstavlja u ovom uglednom međunarodnom društvu od 2018. godine. Ako vas zanima više o organizaciji IKAJA te biste se i sami voljeli uključiti u rad organizacije ili samo želite saznati nešto više o tradicionalnom kamišibaju, posjetite https://www.kamishibai-ikaja.com/

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Kamišibaj je čukundjed televizora, a ja sam čukunbaba

Razgovarali smo sa ilustratoricom projekta ZNAKOVNI KAMIŠIBAJ, Nikolinom Manojlović Vračar. Nikolina Manojlović Vračar likovna je umjetnica koja se podjednako uspješno bavi i drugim oblicima umjetnosti. Ona piše priče i pjesme, radi mozaike, ilustrira slikovnice, glumi, režira, šije i – radi divne kamišibaj priče.

Veliki dio vremena posvećuje radu za djecu i s djecom, na različitim poljima umjetničkog stvaralaštva. Od 2006. tako piše scenarije i vodi emisiju Ninin kutak, u sklopu programa za djecu i mlade pri HRT-u. Autorica je brojnih nagrađivanih slikovnica poput Starac dugačka brka (2005), Kako misli jure jednog malog Jure (2012) ili Što sve (2018).

Zbirka pjesama Što sve – ilustrirana enciklopedija glagola uvrštena je u najljepše knjige tiskane u RH u g te je dobitnica pohvale nagrade Grigor Vitez a ilustracije su 2021. izložene na međunarodnom bijenalu ilustracije u Bratislavi, BIB-u. Upravo je ta njezina slikovnica doživjela I metamorfozu u kamišibaj format u sklopu projekta ZNAKOVNI KAMIŠIBAJ.

Kad si prvi put saznala za kamišibaj i kako?
Za kamišibaj sam prvi put čula prije otprilike dvije godine, prateći internet članke i video objave vezane za stvaralaštvo za djecu.

Ako bi ukratko trebala opisati taj umjetnički format, kako bi glasio taj opis?
Čukundjed televizora.

Kako se kamišibaj naslanja na tvoj dosadašnji rad?
Kao autorici priča, pjesama, ilustracija i predstava za djecu, kamišibaj upotpunjuje moj dosadašnji rad tako što me izaziva na osmišljavanje susreta s djecom i s odraslima u kojima će svatko dobiti priliku izraziti se i ponešto naučiti.

Spomenuvši tvoj dosadašnji rad, izdvoji tri najdraža projekta u životu!
To mi je preteško – svaki projekt mi je najdraži dok sudjelujem u njemu, odnosno dok ne prijeđem na novi najdraži.

Za naše najmlađe čitatelje, probaj ukratko opisati svoje zanimanje! Naziv i što to točno radiš.
Opisujem svijet onak kako ga doživljavam – kroz boje, oblike i igru riječi – ja sam čukunbaba televizora.

Za kraj, reci par super i par ne-tako-super stvari vezanih uz život umjetnika.
Evo par „stvari“ vezane za život umjetnika. Oni kojima su te „stvari“ super , mogli bi postati umjetnici a ostali će izabrati druge puteve.

Umjetnik izražava svoja razmišljana, stanja, osjećaje i doživljaje. Odnosno dok radi, ima priliku biti iskren prema sebi i prema svijetu, što je jako zdravo.

Umjetnik je sam svoj šef.

Umjetniku je radno i slobodno vrijeme raspoređeno onako kako sam odluči.

Umjetnik radi kod kuće ili odlazi na posao na mjesto koje je izgradio/unajmio/posudio/dogovorio i slično.

Plaća umjetnika nije svaki mjesec ista već ovisi o tome kojom vrstom umjetnosti se bavi, koliko vremena i truda uloži u svoj rad, koliko je snalažljiv u prodaji svoga umjetničkog rada ili kakva je situacija na tržištu.

Umjetnici čiji je rad prepoznat u javnosti imaju priliku putovati i družiti se s umjetnicima i publikom u drugim dijelovima države i svijeta.

Umjetnik ima priliku raditi posao koji voli i u kojem uživa.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Sprema se proslava Svjetskog dana kamišibaj kazališta

Svake se godine 7. prosinca obilježava, ni manje ni više, već Svjetski dan kamišibaj kazališta.

Manifestaciju je pokrenula međunarodna organizacija IKAJA (International Kamishibai Association of Japan) sa središtem u Japanu, koljevci kamišibaj umjetnosti. Na taj se dan kamišibaj predstave održavaju diljem zemaljske kugle. Primjerice, 2019. godine održano je 140 predstava u 22 države svijeta.

Svjetskim danom kamišibaj kazališta pokušava se napraviti korak ka miru. Uz priču, uz kamišibaj, uz dobar osjećaj koji stvara umjetnost, a koji u Japanu zovu „kjokan“, širi se dobra volja i mir.

I Kozlići se i ove godine pridružuju proslavi te će 7. prosinca, s početkom u 12 sati, održati online predstavu „Plavi grad, žuti grad“ s prijevodom na znakovni jezik. Priču možete pratiti ovdje. Ako vam je, pored slušanja priče, zabavno i izvoditi kamišibaj, pridružite se i vi proslavi Svjetskog dana kamišibaj kazališta! Organizirajte izvedbu, pošaljite nam fotografiju, a mi ćemo ju objaviti i na našim web
i društvenim stranicama.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

SVIM TRO-, PETO- I SEDMO-GODIŠNJACIMA ŽELIMO SRETAN NJIHOV DAN!

Na dan 15. studenog u cijelom se Japanu obilježava Šiči-Go-San (sedam-pet-tri). To je, ukratko, Dan trogodišnjaka, petogodišnjaka i sedmogodišnjaka. Na taj se dan obilježava rast i zdravlje djece od sedam, pet i tri godine. Neparni brojevi smatraju se sretnima u istočnoazijskoj kulturi, a uz to njihov zbroj daje 15. U povijesti su upravo ti neparni rođendani bili miljokazi jer je značilo da su djeca preživjela teške godine.

Danas se mali slavljenici oblače u tradicionalnu odjeću, često i po prvi put u životu, radi posjete hramovima te nezaobilaznog fotografiranja i stvaranja trajnih sjećanja. Svečana tradicionalna odjeća u japanu jest kimono, a dječake se može vidjeti i u hakama hlačama. Slavljenici na poklon dobivaju čitose ame. To su posebni slatkiši crveno bijele boje u obliku štapića koje se stavlja u papire ukrašene ždralom koji simbolizira dugovječnost.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

ODRŽANA PRVA HRVATSKA REVIJA KAMIŠIBAJ PRIČA ZA DJECU I MLADE

Još je u kolovozu istarskom legendom “Kako je teta Beta spasila Roč”, u glagoljaškom gradu Roču, započelo prvo izdanje Teatrina – festivala priče, stvaralačke igre i kamišibaj kazališta. Ljetno je izdanje bilo rezervirano za odrasle pripovjedače i kamišibaj majstore, a dva mjeseca kasnije, također u sklopu festivala Teatrin, održala se prva dječja kamišibaj revija.

U Buzetu se, 29. listopada, održala prva hrvatska Revija kamišibaj pripovijedanja za djecu i mlade. Novi projekt buzetskog Kaleida, udruge za poticanje kreativnosti i stvaralaštva, održao se dakle u dva bloka, u kolovozu i studenom, na tri lokacije istarskog sjevera, u Roču, Vrhu i Buzetu.

U vremenu kada sve manje razgovaramo i kada su ti razgovori i riječi svedeni na puke informacije, želja nam je bila napraviti festival koji slavi izgovorenu riječ, koji slavi priču, pripovijedanje i taj neki stvaralački, kreativan pristup životu. Želja je dati neku ljepotu kroz priču kojom se međusobno grlimo i zbližavamo.

Festival počiva na pripovijedanju priča, na stvaralačkoj igri, a namijenjen je djeci i odraslima, svima onima koji žele poslušati priču, kaže profesorica i dramska pedagoginja Iva Nemec, predsjednica Udruge Kaleido, idejna začetnica i voditeljica projekta Teatrin. Posebna vrijednost festivala, naglašava Nemec, je što po prvi puta u Hrvatskoj okuplja domaće kamišibaj pripovjedače, a samim time i stvara hrvatsku kamišibaj scenu, a to je pripovijedanje specifično po tome što se priča pripovijeda uz pratnju slika smještenih u malo, drveno, stolno kazalište butaj.

Od kuda ljubav prema kamišibaju pitamo Ivu Nemec, koja kaže da se prvi puta s kamišibajem susrela prije šest godina na konferenciji dramske pedagogije u Ljubljani. Od tada je uistinu očarana njime jer spaja izgovorenu riječ, ilustraciju, neposrednu komunikaciju s publikom.

Kamišibaj potječe od japanskog uličnog pripovjednog kazališta. Izvrsno je što mi ovdje spajamo književnost, ali s obzirom da sve želimo namijeniti djeci, a kamišibaj jako liči na slikovnicu, dakle na priču koja je popraćena slikom, odlično je i to što ima još i govornika, pripovjedača koji puno dinamičnije tu priču može prenijeti posebice manjoj djeci koja još ne znaju čitati. Zadnjih godina sve je popularniji u Sloveniji, a odnedavno i u Hrvatskoj.

Prije tri godine u Poreču je održan mali kamišibaj festival, ali su izvođači, izuzev udruge Kozlići, bili stranci. Ovo je prvi puta u Hrvatskoj da se hrvatski pripovjedači kamišibaja okupljaju na jednom festivalu, kaže Nemec.

Posebno raduje što su se u jesenskom izdanju okupile u mlade nade hrvatskog kamišibaja – kamišibaj majstori u dobi od 7 do 10 godina.
-Mladi „kamišibajari“ pokazali su uistinu velik talent. Kako za crtanje, tako i za pripovijedanje. Bilo nam je veliko veselje, ali i čast biti u žiriju ove povijesne, prve, hrvatske revije kamišibaja za djecu i mlade, a udruga Kaledio uistinu radi velike stvari za razvoj kamišibaja u Hrvatskoj, izjavila je Vera Pfaff iz Udruge Kozlići, članica stručnog žirija revije.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Kamišibaj priče na znakovnom jeziku kreću nedjeljom u podne

Premijernom izvedbom priče Zagrljaj, jednog od najpoznatijih izraelskih pisaca današnjice Davida Grossmana, Udruga Kozlići u nedjelju 14.11. nastavlja program kamišibaj priča na znakovnom jeziku. Priča će biti emitirana na Facebook stranici Kozlića točno u podne. Priču pripovijeda Vera Pfaff, a Nadija Lovreković prevodi je na znakovni jezik.

Riječ je o projektu „Nove priče na znakovnom jeziku“ koji je uz potporu Ministarstva kulture i medija uspješno održan 2020. godine kada su četiri naslova priča za djecu i mlade adaptiran za kamišibaj format i prevedena na znakovni jezik. Ove godine, Kozlići su pripremili četiri nove priče.

Prva na redu je „Zagrljaj“ Davida Grossmana, nakon čega redom slijede „Duga“ Dinka Šimunovića (nedjelja 21.11.), „Jedna je mačka mnogo jela“ Luke Paljetka (nedjelja, 28.11.), dok će se izvedbom priče „Plavi grad, žuti grad“, Ljerke Rebrović, u utorak 7.12., obilježiti Svjetski dan kamišibaj kazališta.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Sedma radionica – PLAVI GRAD, ŽUTI GRAD

U Žutom gradu žive najbolji majstori postolari u cijeloj zemlji, a u Plavom gradu najbolji majstori za izradu kišobrana.

I rado su jedni od drugih kupovali i cipele i kišobrane. No, kad ljuda svađa zavadi dva grada, svi stanovnici Plavog grada hodaju bosi, a svi stanovnici Žutog grada idu po kiši bez kišobrana.

Zašto su se posvađali i kako će se pomiriti saznajte na radionici Znakovni kamišibaj koja će se održati u utorak 28. rujna 2021. godine.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

NATJEČAJ ZA DJEČJI PORTRET FRIDE ZA PLAKAT PREDSTAVE

“Idemo! Zatvori oči. Duboko udahni. I zamisli jednu djevojčicu!” kaže mala Frida Kahlo svom prijatelju Pablu u novoj predstavi Kazališta Žar ptica.

Frida Kahlo je već kao djevojčica divno slikala. A ti, ti, ako imaš između 7 i 11 godina također uzmi kist, zatvori oči, i zamisli malu Fridu, tvojih godina u njenom rodnom Meksiku. Pusti mašti na volju, otkrij malu slikaricu/slikara u sebi i napravi njen portret i možda baš on bude na plakatu predstave, jer upravo je raspisan natječaj za dječji portret Fride Kahlo za plakat predstave.

Najbolji rad bit će dio plakata naše predstave koja izlazi 27. listopada i nagrađen s 2 ulaznice za svečanu pretpremijeru. Dodatno, 2. i 3. mjesto nagrađuje partner predstave Školska knjiga s knjigom „Frida“ iz serijala „Mali ljudi veliki snovi“. Uz prva tri, još dio odabranih radova ide na izložbu, koja će uz premijeru biti postavljena u foajeu kazališta, te objavljena na mrežnim stranicama Žar ptice.

O vašim radovima će odlučiti: Igor Vasiljev – scenograf i slikar, Mare Milin – fotografkinja, Drago Utješanović – ravnatelj GK Žar ptica te Anica Tomić i Jelena Kovačić – autorice predstave.

Radove je preporučeno slikati temperama, a dimenzije rada neka ne prelaze veličinu papira iz likovne mape. Najkasnije do 5.10. radovi poštom trebaju stići na adresu GK Žar ptica, Bijenička 97, 10000 Zagreb. Ostavite svoje ime i prezime, adresu i kontakt telefon kako bi vam se mogli javiti. Rezultati će biti objavljeni 8.10.

Što imaju zajedničko Mozart, da Vinci i Andersen?

Međunarodni dan ljevaka, godišnja je proslava kojom ljevaci slave svoju posebnost, ali i podižu svijest javnosti o prednostima i nedostacima ljevorukosti.Dan je ustanovio Međunarodni klub ljevaka (International Left-Handers Club) 13. kolovoza 1992. i od tada se obilježava svake godine 13. dana mjeseca kolovoza. Na taj dan slav se posebnost ljudske vrste kojima pripada oko 11 posto svjetske populacije.

Kako pišu iz Odjela za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravsto „Dr. Andrija Štampar”, inzistiranje na korištenju desne ruke prouzrokovalo je da je velik broj ljevaka naučio koristiti jednako spretno i desnu ruku. Ipak, praksa je to za koju se nadamo da je napuštena u cijelom svijetu.

Istraživanja su pokazala upečatljive različitosti između ljevaka i dešnjaka. Tako je nađeno da su kod ljevaka obje polutke mozga jednako razvijene, za razliku od dešnjaka kojima je razvijenija lijeva polutka mozga koja kontrolira desnu stranu tijela. Znatno veći broj živčanih vlakana u mozgu ljevaka je odgovoran za brži prijenos informacija između mozgovnih polutki te se to drži za razlog bolje prostorne orijentacije i uspješnosti u matematici i arhitekturi. Istraživanja su pokazala veću osjetljivost dešnjaka na njihovu desnu stranu, dok su ljevaci podjednako osjetljivi na obje strane tijela. Ukoliko je potrebno da ljevaci obavljaju zadatke desnom rukom, činit će to uspješnije, nego što to dešnjaci mogu lijevom. Tako, primjerice, ljevaci lakše nauče pisati desnom rukom, nego što mogu naučiti dešnjaci pisati lijevom rukom. Desna ruka kod dešnjaka je malo veća i jača, a kod ljevaka su obje ruke u pravilu podjednako razvijene.

Iz Štampara dalje navode da, iako je ljevorukost nasljedna osobina te su, primjerice, oba roditelja ljevaci, nije nužno da će i dijete biti. Čak 90% beba u majčinom trbuhu siše palac ruke koja će mu biti dominantna pa nam snimka ultrazvuka može biti pokazatelj. Zanimljivo je da je taj podatak u skladu s udjelom ljevaka u općoj populaciji.

MENSA navodi da je više ljevaka u kategoriji genija s kvocijentom inteligencije (IQ) iznad 140. Među ljevorukom populacijom nalazimo iznimno talentirane matematičare, arhitekte i umjetnike. Nespretnost ljevaka u svijetu dizajniranom za dešnjake u jasnom je kontrastu s njihovom većom uspješnosti u pojedinačnim sportovima kao što su tenis, boks i mačevanje.
Slijedi impresivan popis ljevaka: Leonardo da Vinci, Albert Einstein, Benjamin Franklin, Michelangelo, Mark Twain, Jimi Hendrix, Marie Curie, Julius Cezar, Aleksandar Veliki, Mahatma Gandhi, Wolfgang Amadeus Mozart, Ludwig van Beethoven, Goethe, Aristotel, Nietzsche, Kafka, Hans Christian Andersen, Napoleon, Charlie Chaplin, Picasso, Isaac Newton, Karlo Veliki, Henry Ford, Helen Keller, Curt Cobain, Albrecht Dürer, Bill Gates, Barack Obama i Oprah Winfrey.

U Štamparu predlažu da u znak obilježavanja Međunarodnog dana ljevaka te senzibiliziranja na praktične poteškoće s kojima se susreću u svakodnevici, pokušamo na taj dan koristiti lijevu ruku za većinu radnji. Sigurno će svi dešnjaci tako dobiti novu perspektivu.

Podsjećamo sve da je projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Virtualna izložba ilustracija Cvijete Job

U Slavonskom Brodu svake se godine obilježava obljetnica rođenja Ivane Brlić-Mažuranić. Manifestacija „U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić“ ove se godine obilježava po 50. put, ali, zbog epidemije, samo virtualno.

Tim povodom, na web stranici Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda postavljena je online izložba radova Cvijete Job koja je ilustrirala izdanja Ivaninih bajki iz šezdesetih i sedamdesetih godina prošloga stoljeća.

Cvijeta Job (Beograd, 6. kolovoza 1924. – Zagreb, 18. lipnja 2013.) bila je hrvatska likovna umjetnica. Kćer je hrvatskog slikara Ignjata Joba, koji je znatno utjecao na njen rad i u čijem je bračkom ateljeu proslikala. Već sa 13 godina po prvi je put sudjelovala na skupnoj izložbi mladih u Splitu. Pripada rijetkoj skupini likovnih umjetnika koji njeguju osebujan i prepoznatljiv izraz, koji privlači od najranije dobi. Strpljiva je majstorica detalja, koji se podčinjavaju jedinstvu kompozicije. Minijature joj krasi mašta, iskrenost, ustrajnost, spontanost. Osim Ivane Brlić-Mažuranić, ilustrirala je i bajke Hansa Christiana Andersena i Petra P. Jeršova. Dobila je nagradu za ilustraciju Grigor Vitez 1967, diplomu na međunarodnoj izložbi ilustracija u Bratislavi 1967, Diplomu grada Rijeke za izložbu minijatura, Zlatno pero Beograda, Diplomu u Leipzigu 1969, a 2001. bila je nominirana za nagradu Andersen.

Cijeli tekst te virtualnu izložbu pogledajte ovdje.

Podsjećamo sve da je projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Spustila se festivalska zastava 61. Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku na kojemu su gostovali i Kozlići

Zatvoren je 61. Međunarodni dječji festival u Šibeniku. Nakon dva tjedna, 80-ak programa, 33 radionice, oko 600 radioničke djece, 10 tisuća književnih naslova, nekoliko stotina posjetitelja svakog dana festivalskih programa, u subotu, 3. srpnja, spustila se festivalska zastava MDF-a koji je još jednom u najgorim uvjetima za stvaralaštvo, kulturu, umjetnost općenito, pokazao da se uz snagu volje, nepokolebljivost, umješnost i prstohvat čarolije može – nemoguće.

Festival su zatvorila djeca iz kazališne radionice Ivana Jelić i dječjeg zbora Zdravo maleni, a župan šibensko–kninski, Marko Jelić, prigodno se obratio publici, a onda je ljetna pozornica i pozornost publike pripala nevjerojatnom ansamblu atletsko – plesnog kazališta Kataklò iz Italije s predstavom ‘Povratak plesu’ -Sretan sam i ponosan što je i ovaj 61. Festival, unatoč problemima, kao i svi dosadašnji obilovao bogatim programom iz različitih estetskih i umjetničkih područja za djecu.

“Hvala svim dragim gostima i prijateljima iz zemlje i inozemstva koji su i ove godine došli u divan Krešimirov grad da održimo festival.

Hvala organizatorima. Zbilja ste napravili dobar i velik posao.

Prije svega, hvala djeco, jer ste vi festivalu podarili sve što imamo i svoje raskošne talente.” kazao je župan šibensko–kninski, Marko Jelić.

I Udruga Kozlići ove je godine sudjelovala u programu festivala s petodnevnom radionicom izrade kamišibaj priča u sklopu koje su polaznici radionici čuli pregršt priča, od onih japanskih do priče Mačak Džingiskan i Miki Trasi sa „susjednog“ Zlarina. Jedan od najvećih uspjeha 61. Međunarodnog dječjeg festivala u Šibeniku svakako je činjenica da su uvjetima pandemije, smanjenje prekogranične pokretljivosti te manjka produkcije u brojnim zemljama, uspjeli zadržati epitet međunarodnog događanja i dovesti inozemne goste koji su oduševili publiku svih godišta, a najvažnije –onu najmlađu.

Podsjećamo sve da je projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Najveća hrvatska pjesnikinja, Vesna Parun, u kamišibaj formatu.

Otočanka s kontinentalnom adresom, najveća hrvatska pjesnikinja 20. stoljeća, književnica prema čijem je životu napravljena i predstava – sve je to Vesna Parun.

Rođena na otočiću Zlarinu, od majke je naslijedila ljubav prema čitanju i književnosti, a kako je jednom prilikom rekla, često je još u djetinjstvu smišljala stihove kako bi nečime okupirala svoje misli i zaboravila na glad. Svoju prvu zapaženu pjesmu „Pramaljeće“ napisala je sa samo deset godina.

Vesna Parun jedna je od naših najvećih književnica. Pisala je eseje, drame i pjesme za djecu i odrasle. Njezine su pjesme raskošne, bogate motivima i temama, a istodobno toliko životne da pogađaju u samu srž problema s kojima se svi mi nosimo. Njezina zbirka „Zore i vihori“ iz 1947. godine predstavlja prekretnicu u razvoju novije hrvatske poezije. U njoj Vesna suprotstavlja djetinjstvo, prirodu i radost življenja sa smrću, ratom i stradavanjem.

Dječji roman u stihovima „Mačak Džingiskan i Miki Trasi“ napisan je 1968. godine, a proslavljena autorica za njega je dobila Nagradu Grigor Vitez. Zbirka „Mačak Džingiskan i Miki Trasi“ izvođena je već i kao mjuzikl, korištena kao podloga za slikovnice, a sada, zahvaljujući ilustratorici Nikolini Manojlović Vračar, i kao kamišibaj predstava. Teme o kojima priča progovara nemaju vremensko ograničenje. Džingiskan silno želi otići iz malog sela i vidjeti svijeta. No hoće li u bijelom svijetu naći sreću? Hoće li pronaći nove prijatelje ili će mu stalno nedostajati Miki Trasi? To i mnogo drugoga otkriva kamišibaj priča „Mačak Džingiskan i Miki Trasi“ udruge Kozlići.

Peta radionica – zbirka pjesama VESNE PARUN

„U Zlarinu, na rtu Bučini, rodila su se jednog ljeta na pragu okrenutom pučini, dva mačića, dva probisvijeta.“ Ta se dva mačića zovu Džingiskan i Miki Trasi, a njihove zgode iz zbirke pjesama Vesne Parun pričamo u kamišibaj formatu na petoj radionici Znakovnog kamišibaja koja će se održati 28. lipnja 2021. godine u 17.30.

Na zadnjoj radionicu prije ljetnih praznika učimo kako se na znakovnom jeziku kaže more, val, brod, vjetar i još mnogo ljetno-morskih izraza. Ako još niste, prijavite se na info@kozlici.hr i uživajte u kamišibaj priči koja će se pričati u ponedjeljak 28. lipnja na zoom platformi.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Zaželjeli smo se kulture i umjetnosti

U ožujku 2021. godine, nakon godinu dana pauze, ponovno je pokrenut program Ruksak (pun) kulture koji je zbog pandemije bio obustavljen. Provedba programa počela je u Lječilištu Topusko, ali i u drugim krajevima Hrvatske. U Topuskom, točnije u Lječilištu Topusko, organiziran je poseban dodatni program za djecu osnovnih škola iz Sisačko-moslavačke županije. U programu Ruksak (pun) kulture – umjetnost i kultura u vrtiću i školi za djecu i mlade iz potresom pogođenih područja Banovine sudjelovati će ukupno 3174 učenika iz 24 osnovne škole. Održat će se više od 100 radionica, 30 kazališnih i 10 plesnih predstava, 10 glazbenih koncerata i 10 filmskih projekcija.

Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek posjetila je početkom provedbe programa Topusko i tom prilikom istaknula važnost poticanja kreativnost djece i mladih na području pogođenom potresom te je izrazila nadu da će im programi na neki način otvoriti srca i razmišljanja prema umjetnost. „Ovako ćemo im barem na jedan dan omogućiti da pobjegnu od svakodnevice i to u umjetnost“, rekla je ministrica. Dodala je kako će se s ovim programom djeca i mladi upoznati s različitim vidovima umjetnosti, a omogućeno im je da se i sama uključe u umjetničko stvaranje.

Ruksak (pun) kulture već 8 godina djeci koja žive u manjim sredinama omogućuje pristup kulturnim i umjetničkim sadržajima. Od  2013. do 2020. godine u programu je sudjelovalo gotovo 35.000 djece i mladih, a umjetničko-edukativne programe Ruksak je donio u više od 250 gradova i općina koji pripadaju tzv. potpomognutim područjima, s niskim indeksom razvijenosti. Profesionalni umjetnici i stručnjaci, studenti umjetničkih akademija uz mentorstvo profesora, djecu vode kroz radionice, prezentacije i ostale programe kazališne, filmske, glazbene, plesne i vizualne umjetnosti, književnosti i baštine.

Udruga Kozlići, u sklopu programa Ruksak (pun) kulture, već tri godine provodi radionicu „Malo papirnato kazalište iliti kamišibaj“ u sklopu koje djeca slušaju kamišibaj priče, ali na kraju i sama izrađuju svoju prvu kamišibaj predstavu. Kozlići su s programom nastupali i u Topuskom, ali i na Korčuli i Krku, u Virovitici, Gradacu, u Ivancu, na Lošinju i drugdje. Ministarstvo kulture organiziralo je, 2019. godine, i Ruksak izvan granica Hrvatske te su Kozlići nastupali i u Subotici.

„Mi već godinu dana nismo imali nikakav dodatni program u vrtiću i puno nam znači sudjelovati u ovako zanimljivom programu. Zaželjeli smo se kulture i umjetnosti“ izjavili su odgajatelji Dječjeg vrtića Korčula kojeg su Kozlići posjetili u lipnju 2021. godine. Bila je to posljednja radionica Kozliće programa Ruksak (pun) kulture u školskoj godini 2020./2021.

Priče iz Banije putuju u Ogulin

Vesele vijesti dolaze nam iz Ogulina: jedna od najvećih i najmaštovitijih kulturnih manifestacija u Hrvatskoj, Ogulinski festival bajki, održava se i ove godine i to u periodu od 11. do 13.6.2021. Na festivalu će, po četvrti put zaredom, predstavu igrati i Udruga Kozlići.

Ogulinski festival bajke je kulturno umjetnička manifestacija koja kroz slavljenje bajke i bajkovitog stvaralaštva veliča ime najpoznatije hrvatske spisateljice za djecu Ivane Brlić-Mažuranić, rođene Ogulinke. Ogulinske ulice i trgovi poprimaju ruho festivalskih scena i postaju poprište interakcije izvođača i publike, kreativnog stvaralaštva i pozitivne energije. Neke od najboljih predstava hrvatske umjetničke produkcije, uličnog teatra, pripovijedanje i kreativne radionice potaknut će stvaralaštvo cijele obitelji i svih onih koji bar na tren žele živjeti bajku.

Kroz tri dana festivala bit će prikazano mnogo predstava, ali će biti i održano puno zanimljivih i kreativnih radionica. Kozlići će predstaviti kamišibaj projekt „Priče iz Banovine“ koji je nastao 2020. godine u suradnji s Interpretacijskim centrom baštine Banovine. Tri priče sa Banije, „Kolačiću, kolačiću“, „Bik i kuća“ te „Čarobni štap“ ilustrirale su likovne umjetnice Mima Juračak i Nikolina Manojlović Vračar. Na programu smo u subotu 12. lipnja u 19 sati. Priče sa Banije tako, nakon izvedbi u Baški, Topuskom, Zagrebu i Korčuli, putuju u Ogulin.

Četvrta radionica – ČAROBNI ŠTAP

U ponedjeljak 7. lipnja pričamo narodnu priču sa Banovine.

Znate li uopće što su narodne priče? To su priče kojima se ne zna autor. Priče koje se prenose s koljena na koljeno. Mi smo ju pronašli u arhivu narodnih priča te prilagodili za izvedbu u kamišibaj formatu.

Priča “Čarobni štap” ima i princezu i čarobnjaka i napetosti, a sve na znakovni jezik prevodi naša Iwa Dugač.

Ako još niste, prijavite se na info@kozlici.hr i uživajte u kamišibaj priči koja će se pričati 7. lipnja u 17.30 na zoom platformi.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Treća radionica – RUŽNO PAČE

Priroda se budi!

Raskoš boja i mirisa širi se livadama, šumama i jezerima. A baš na jezeru živi i jedna patka. Uskoro, iz njenih će se jaja izleći pačići. Tri normalna i jedan veliki i neobičan. Svi znamo što se na kraju dogodi s tim “ružnim” pačetom, ali sada imamo priliku naučiti kako se cijela ta poznata Andersenova priča ispriča na znakovnom jeziku.

Ako još niste, prijavite se na info@kozlici.hr i uživajte u kamišibaj priči koja će se pričati 10. svibnja u 17.30 na zoom platformi.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Druga radionica – MAČKA KOJA JE MNOGO JELA

Druga radionica “Znakovnog kamišibaja” održat će se u ponedjeljak 19. travnja u 17.30.

Pričat ćemo priču o jednoj maci koja je bila toliko debela da, kad je spazila miša, nije mogla ni potrčati!

Riječ je, naravno, o poznatoj pjesmi Luke Paljetka “Mačka koja je mnogo jela” iz njegove zbirke “Miševi i mačke naglavačke”.

Dakle, učit ćemo kako se na znakovnom jeziku kaže miš, kako mačka, ali i kako se kaže sir, mlijeko, salama i kruh. Nemojte doći gladni!

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Upoznajte našu voditeljicu radionica – Iwu

Iwa Dugač rođena je 1984. godine u Zagrebu. Završila je socijalni rad na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Od 2014. do 2020. bila je zaposlena  u Savezu gluhih i nagluhih grada Zagreba kao socijalna radnica, a sada trenutno zaposlena je u Udruzi (na)gluhih osoba Videatur, također na mjestu socijalne radnice.

Kroz svoj radni vijek usavršavala se u području oštećenja sluha, komunikacije osoba oštećena sluha i hrvatskog znakovnog  jezika te je osim posla socijalne radnice, održala ( i još održava 😊) brojne edukacije znakovnog jezika za djecu, mlade i odrasle osobe i  predavanja/izlaganja na temu oštećenja sluha.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Prva radionica – LIJA I KOKA

Pričat ćemo priču „Lija i Koka“ te s likovima brojati jaja i učiti o obitelji, ljubavi i poštovanju.

Za prijavu je potrebno samo poslati e-mail na adresu info@kozlici.hr te će kao odgovor biti poslan link na zoom platformu.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Europske unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Raspored radionica

Poštovani roditelji,

Donosimo Vam raspored održavanja radionica.

Molimo sve zainteresirane da nam se jave na e-mail udruge kako bi vam mogli poslati link za sudjelovanje. Izvoditelji radionica zadržavaju pravo promjene naslova priča ovisno o zainteresiranosti polaznika i školskog kurikuluma.

DATUMPRIČA
22.03.2021. u 17:30Lija i koka
19.04.2021. u 17:30Mačka koja je mnogo jela– Luko Paljetak
Dodatni termin iste radionice: četvrtak 22. travnja u 17.30 – potrebna prijava na e-mail udruge
10.05.2021. u 17:30Ružno pače, H.C. Andersen
Dodatni termin iste radionice: četvrtak, 13. svibnja u 17:30 – potrebna prijava na e-mail udruge
07.06.2021. u 17:30 Narodne priče iz Banovine
29.06.2021. u 17:30Mačak Džingiskan i Miki Trasi, Vesna Parun
Srpanj i kolovozLjetna pauza
13.09.2021. u 17:30Tri čarolije, japanska narodna
28.09.2021. u 17:30Plavi grad, žuti grad, Ljerka Rebrović
18.10.2021. u 17:30Zagrljaj, David Grossman
15.11.2021. u 17:30Što sve, Nikolina Manojlović Vračar
13.12.2021. u 17:30 Ježeva kućica, Branko Ćopić
24.01.2022. u 17:30Svečana završna radionica

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Eurospke unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Novi letak

S ponosom Vam javljamo da su letak i plakat projekta gotovi. Kako su ispali, možete vidjeti u nastavku.

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Eurospke unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Uvodno predstavljanje projekta

Dragi roditelji,

pozivamo Vas na uvodno predstavljanje projekta ”Znakovni kamišibaj” i njegovih aktivnosti koje će se održati putem ZOOM aplikacije u srijedu, 10. ožujka 2021. s početkom u 18 sati.

Molimo sve zainteresirane da se prijave na službeni mail udruge kako bismo Vam poslali link preko kojeg možete pratiti predstavljanje.

Veselimo se Vašem sudjelovanju i željno iščekujemo početak aktivnosti! 🙂

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Facebook

Pozdrav svima!

Obaviještavamo Vas da nam se slobodno pridružite na Facebook stranici samoga projekta https://www.facebook.com/znakovnikamisibaj kao i na stranici Udruge https://www.facebook.com/kozlici.

Projekt Znakovni kamušibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Eurospke unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Zanimljivosti o znakovnom jeziku koje niste znali….

Znakovni jezik je JEZIK

Znakovni jezik nije sricanje riječi ručnim abecedama. To je jezik s posebnim (vlastitim) gramatičkim pravilima i uči se kao svaki drugi strani jezik. Ali, lakše ga je naučiti zbog simboličnosti znaka i riječi.

Znakovni jezik nije univerzalni jezik

U svijetu postoji oko 130 različitih znakovnih jezika. Svaka država ima svoj znakovni jezik. Npr., američki znakovni i britanski znakovni uopće nisu slični.

Postoji Međunarodni znakov(n)i – sustav dogovorenih znakova preuzetih iz različitih znakovnih jezika. Koristi se za sporazumijevanje na predavanjima, seminarima, konferencijama na kojima se prisutne gluhe osobe iz različitih dijelova svijeta.

Hrvatski znakovni jezik priznati jezik u RH

Hrvatski sabor 2015. godine priznao je znakovni jezik kao jezik na kojem gluhe, nagluhe i gluhoslijepe osobe imaju pravo obrazovanja, informiranja i sudjelovanja u društvenim i kulturnim aktivnostima zajednice

Sve gluhe osobe znaju znakovni jezik

To nije točno. Populacija osoba oštećena sluha vrlo je heterogena i postoje gluhe osobe, čak i one koje su gluhe od samog rođenja, koje preferiraju komunikaciju s okolinom govorom i očitavanjem s usana.

Gluhe osobe dobro očitavaju s usana i mogu sve očitati

Niti to nije točno. Čitanje s usana je vještina koja se uči i usavršava s godinama (isto kao i vožnja automobila). Svega 30% glasova, odnosno onoga što izgovorimo, dobro je vidljivo na usnama, a i oni glasovi koji su vidljivi često se zamjenjuju unutar svoje skupine po mjestu tvorbe (npr.b-m-p). Kada tome pridodamo i okolinske faktore komunikacije (udaljenost sugovornika, osvijetljenost lica, kut gledanja lica…) vidjet ćemo da očitavanje i nije tako jednostavno kako se na prvu čini.

Slušno pomagalo pretvara gluhu osobu u čujuću

To je potpuno krivo mišljenje. Slušno pomagalo ne ispravlja sluh, kao što recimo, naočale ispravljaju vid. Slušno pomagalo pomaže u razabiranju zvukova (može se raznaznati muški glas od ženskog, lavež pasa, truba automobila i sl), ali postoji niz faktora kako će  i da li će uopće osoba oštećena sluha moći prilagoditi svoje slušanje uz pomoć pomagala.

Zašto je fora naučiti znakovni jezik

  • To je jedini trodimenzionalni jezik
  • Možete komunicirati u buci; na većoj udaljenosti; kroz zatvoren prozor; pod vodom…
  • Jedan je od najlakših jezika za učenje
  • Zamislite punu učionicu ili ured – umjesto da se pokušavate dovikivati ili reći nešto osobi pokraj sebe, bez ometanja drugih – znakovni jezik je idealno rješenje!
  • Znak je solidarnosti prema sugrađanima, pripadnicima jezične manjine

Projekt Znakovni kamišibaj (UP.02.1.1.14.0022) je financiran od strane Eurospke unije, iz Europskog socijalnog fonda u 100% intenzitetu.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Znakovni kamišibaj

Dragi naši,

sa zadovoljstvom Vas obaviještavamo da je Kozlićima prošao prvi projekt financiran od strane Europske Unije!

Projekt “Znakovni kamišibaj, UP.02.1.1.14.0022” je financiran od strane Europske unije iz Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. u 100% intenzitetu financiranja (224.700,00 kn), a putem natječaja Umjetnost i kultura online.

Projektom će se smanjiti socijalna isključenost najranjivijih skupina kroz prilagodbu kulturno – obrazovnih sadržaja za djecu opće populacije za koju je, uslijed pandemije bolesti COVID-19 prilagođeno vrlo mali ili nimalo kulturnih sadržaja te gluhu i nagluhu djecu za koju niti u redovnim uvjetima ne postoje prilagođeni kulturni sadržaji.

Kroz projekt su financirane radionice pričanja lektirnog sadržaja od prvog do četvrtog razreda osnovne škole u kamišibaj formi uz učenje znakovnog jezika.

Kroz online radionice djeca će učiti o japanskoj kulturi i umjetnosti, a na početku svake radionice naučiti će pojmove za znakovnom jeziku iz priče koja će im biti predstavljena jer kamišibaj očekuje interaktivnost publike da “pomaže” u pripovjedanju izgovarajući, odnosno u ovom slučaju, djeca će znakovati dio teksta ili nadolazeći događaj.

Dodatna vrijednost ovih radionica je ta što će biti uključena i sama gluha čime će se potaknuti razvoj međuvršnjačkog prihvaćanja različitosti i tolerancije.

Za više o EU fondovima posjetite:

www.esf.hr

www.strukturnifondovi.hr

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Udruge za promicanje kulture – Kozlići.

Skip to content